Može li se rat u Ukrajini zaustaviti kompromisom koji bi uključivao teritorijalne ustupke ili odustajanje od članstva u NATO-u? Upravo se takva mogućnost pojavila u novoj analizi britanskog Financial Timesa, koja je otvorila raspravu o budućnosti evropske sigurnosti.
Gideon Rachman, poznati vanjskopolitički komentator Financial Timesa, piše da među evropskim liderima raste uvjerenje kako razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom više ne treba prepuštati isključivo Sjedinjenim Američkim Državama.
Prema njegovoj analizi, Evropljani bi mogli otvoriti direktne pregovore s Moskvom i predstaviti dva moguća načina za okončanje rata.
Međutim, važno je naglasiti da nije riječ o službeno usvojenom mirovnom planu, nego o scenarijima koje razmatra autor analize.
DVIJE OPCIJE KOJE OTVARAJU TEŠKA PITANJA
Prvi scenarij podrazumijevao bi zaustavljanje borbi na sadašnjoj liniji fronta.
Rusija bi zadržala kontrolu nad područjima koja trenutno drži, dok bi zauzvrat dobila garanciju da Ukrajina neće postati članica NATO-a.
Takav dogovor mogao bi zaustaviti neposredne borbe, ali bi otvorio pitanje budućnosti okupiranih teritorija i dugoročne sigurnosti Ukrajine.
Drugi scenarij bio bi drugačiji.
Ukrajina bi pristala prepustiti Rusiji preostale dijelove Donbasa koje još kontroliše, a zauzvrat bi dobila mogućnost pristupanja NATO-u.
To bi značilo povezivanje teritorijalnog kompromisa s obećanjem znatno snažnijih sigurnosnih garancija.
Međutim, članstvo Ukrajine u NATO-u ne može biti rezultat dogovora samo nekoliko evropskih lidera.
Za prijem nove članice potrebna je saglasnost svih država saveza.
Zbog toga je drugi scenarij politički i institucionalno mnogo složeniji nego što se na prvi pogled čini.
EVROPA VIŠE NE ŽELI ČEKATI WASHINGTON
Jedan od najvažnijih dijelova Rachmanove analize odnosi se na promjene u evropskom pristupu američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.
Prema njegovoj ocjeni, u evropskim prijestolnicama raste nezadovoljstvo dosadašnjim pokušajima utjecaja na američku politiku prema Rusiji i Ukrajini.
Evropske države godinama podržavaju Kijev finansijski, politički i vojno, istovremeno održavajući sankcije protiv Moskve.
Međutim, sve je izraženije pitanje mogu li evropski lideri imati značajnu ulogu u mirovnom procesu ako direktne pregovore s Putinom vode gotovo isključivo Amerikanci.
Zbog toga Rachman smatra da bi evropski zvaničnici mogli pokušati uspostaviti neposredniji politički dijalog s Kremljom.
Ipak, spremnost na razgovor ne znači da postoji dogovor o njegovim uslovima.
Još manje znači da je Rusija spremna prihvatiti bilo koju od spomenutih mogućnosti.
KO IMA PRAVO ODLUČIVATI O UKRAJINSKOJ TERITORIJI?
Ovdje dolazimo do pitanja koje je važnije od svih diplomatskih kombinacija.
Može li se o budućnosti ukrajinskih teritorija razgovarati bez pristanka same Ukrajine?
Svaka odluka koja uključuje promjene teritorijalnog statusa, sigurnosne garancije ili međunarodne obaveze zahtijevala bi učešće i saglasnost nadležnih ukrajinskih institucija.
Također, zamrzavanje rata nije automatski isto što i trajni mir.
Prekid borbi mogao bi donijeti prijeko potrebno olakšanje stanovništvu, ali bez pouzdanih sigurnosnih mehanizama ostao bi rizik od novog sukoba.
S druge strane, teritorijalni ustupci mogli bi izazvati ozbiljne političke i društvene podjele unutar Ukrajine.
Rachman upozorava da evropski lideri nisu uvjereni kako bi Putin prihvatio bilo koji od mogućih kompromisa.
Zato bi bilo preuranjeno govoriti o sporazumu koji je već pripremljen ili o odluci koju je Evropa donijela.
Za sada se govori o mogućim pravcima budućih pregovora.
A najveća dilema ostaje otvorena: može li kompromis zaustaviti rat bez stvaranja uslova za novi?
Jer završetak borbi i uspostavljanje trajne sigurnosti nisu uvijek ista stvar.
Izvori:
Financial Times, Gideon Rachman, 19. oktobar 2026. – Zelenskyy, Europe and the end of Trump whispering.
The Irish Times, 19. oktobar 2026. – Why Europe is giving up on Trump-whispering.
Meduza, 20. oktobar 2026. – Europe is preparing for direct talks with Putin, FT reports.
NATO – Enlargement and Article 10, službeno objašnjenje procedure prijema novih članica.
