Dok građani Bosne i Hercegovine svakodnevno raspravljaju o cijenama hrane, stanovanja i osnovnih životnih potreba, Vijeće ministara BiH donijelo je odluku o novom povećanju osnovice za obračun plata zaposlenih u državnim institucijama.
Prema odluci od 28. oktobra, osnovica za 2027. godinu iznosit će 785,50 KM, što je za 94,64 KM više nego u 2026. godini.
Riječ je o povećanju od približno 13,7 posto.
Odluka obuhvata zaposlene u institucijama BiH, ali će se, ukoliko ne dođe do novih zakonskih ograničenja, odraziti i na plate državnih ministara, parlamentaraca i drugih visokih funkcionera.
Procjenjuje se da bi povećanje ukupnih izdvajanja za plate moglo zahtijevati dodatnih 150 miliona KM u državnom budžetu.
MEHANIZAM KOJI POVEĆAVA I PLATE FUNKCIONERA
Vijeće ministara objašnjava da je povećanje osnovice usklađeno sa Zakonom o platama i naknadama u institucijama BiH.
Prema tom zakonu, osnovica se povezuje s prosječnom platom u državi.
Prosječna mjesečna neto plata u BiH za 2025. godinu iznosila je 1.570 KM, dok je godinu ranije iznosila 1.381 KM.
Rast prosječne plate zato utječe na obračun primanja u državnim institucijama.
Međutim, postoji važan detalj.
Kada se poveća osnovica, iznos povećanja nije jednak za sve zaposlene.
Plata se obračunava na osnovu odgovarajućeg koeficijenta, zbog čega osobe s višim koeficijentima mogu dobiti veće povećanje u apsolutnom iznosu.
To znači da povećanje koje značajno pomaže zaposlenom s nižim primanjima istovremeno može donijeti još veći novčani dodatak funkcioneru koji već ima visoku platu.
PARLAMENTARCI RANIJE IMALI ZAMRZNUTE PLATE
Tokom 2025. godine donesene su mjere kojima su bila ograničena povećanja plata pojedinih visokih funkcionera.
Međutim, prema dostupnim informacijama, ta ograničenja prestala su važiti usvajanjem budžeta za 2026. godinu.
Zbog toga će povećanje osnovice za 2027. obuhvatiti i najviše državne funkcionere ukoliko se ponovo ne uvede odgovarajuće zakonsko ograničenje.
Važno je naglasiti da pravo na povećanu platu imaju i brojni zaposleni koji svakodnevno obavljaju administrativne, stručne i druge poslove u institucijama.
Zato raspravu ne treba svoditi na protivljenje povećanju plata svim zaposlenima.
KOMENTAR: PLATA TREBA RASTI, ALI GDJE JE ODGOVORNOST?
Nema ništa sporno u tome da zaposlenima rastu plate kada rastu troškovi života i prosječna primanja.
Problem nastaje kada isti mehanizam automatski povećava i primanja političara, bez ozbiljnije rasprave o tome koliko njihove funkcije koštaju građane.
Ministri i parlamentarci imaju važne odgovornosti.
Ali građani imaju pravo zahtijevati transparentnost, efikasan rad institucija i obrazloženje svakog povećanja javnih rashoda.
Posebno kada se govori o dodatnih 150 miliona KM.
To nije novac namijenjen samo političarima, nego procjena ukupnog povećanja rashoda za plate u državnim institucijama.
Upravo zato rasprava mora biti zasnovana na tačnim brojkama.
Najvažnije pitanje nije treba li zaposlenima povećati plate.
Mnogo je važnije treba li povećanje primanja visokih funkcionera biti automatsko ili bi za njih trebala važiti posebna, jasno definisana pravila.
Jer građani imaju pravo znati koliko plaćaju svoje institucije i kakve rezultate za taj novac dobijaju.
Izvori: Klix.ba, 28. oktobar 2026; Vijeće ministara BiH, odluka o osnovici za obračun plata u 2027. godini; Agencija za statistiku BiH.
