Nakon noćnog napada ispred Ambasade Izraela u Beogradu pojavile su se nove informacije o osobi koja je napala pripadnika Žandarmerije, ali i ozbiljna pitanja o tome šta su sigurnosne službe znale prije incidenta.
Prema nezvaničnim informacijama koje su objavili Blic i Mondo, riječ je navodno o Dariju Nikoliću iz Bele Reke kod Šapca.
Ipak, u prvom zvaničnom saopćenju Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije identitet napadača nije bio potvrđen, zbog čega ove navode treba posmatrati s oprezom.
Incident se dogodio 28. oktobra, oko 00:15 sati, ispred Ambasade Izraela na Dedinju.
Prema saopćenju MUP-a, maloljetna osoba napala je pripadnika Žandarmerije koji je osiguravao diplomatsko predstavništvo. Policajac je lakše povrijeđen, dok je napadač smrtno stradao nakon što je žandarm upotrijebio službeno oružje, prema navodima policije, u samoodbrani.
SRBIJA BILA UPOZORENA NA MOGUĆU PRIJETNJU?
Posebno zanimljive informacije objavila je televizija N1, pozivajući se na izvore iz policije.
Prema njihovim saznanjima, osumnjičeni je u maju 2026. godine bio uhapšen u Minhenu zbog sumnje da je pripremao teroristički napad.
U julu je, prema istim izvorima, deportovan u Srbiju.
N1 navodi da su njemačke sigurnosne službe tokom ispitivanja došle do informacija o njegovom interesovanju za ekstremističke sadržaje na internetu.
Ako se ovi navodi potvrde, otvara se pitanje kakve su informacije njemačke institucije dostavile Srbiji i kako su domaće službe postupale nakon njegovog povratka.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su sigurnosne službe već pratile napadača i da su postojale informacije o njegovoj podršci terorističkoj organizaciji Islamska država.
Nakon incidenta Srbija je podigla nivo opasnosti od terorizma na najviši, crveni stepen.
KOMENTAR: ŠTA SU SLUŽBE ZNALE PRIJE NAPADA?
Najvažnije pitanje sada nije samo identitet napadača.
Mnogo je važnije utvrditi jesu li nadležne institucije raspolagale konkretnim upozorenjima i je li postojala mogućnost da se napad spriječi.
Postoji velika razlika između praćenja osobe zbog ekstremističkih stavova i posjedovanja pouzdanih informacija da priprema neposredan napad.
Zato sama činjenica da je osumnjičeni bio pod nadzorom ne dokazuje propust sigurnosnih službi.
Međutim, ako je ranije bio predmet istrage u Njemačkoj, a zatim deportovan u Srbiju, javnost ima pravo očekivati objašnjenje o razmjeni informacija između dvije države.
Također je potrebno razjasniti šta je Dačić podrazumijevao kada je rekao da identitet napadača nije utvrđen, ali da su ga službe već pratile.
Moguće je da su službe poznavale osumnjičenog, ali u trenutku prve izjave još nisu imale službenu potvrdu njegovog identiteta.
Ipak, takva nejasnoća zahtijeva preciznije objašnjenje.
Napad na policijskog službenika ozbiljan je događaj, a zaštita diplomatskih predstavništava predstavlja važnu obavezu države.
Istovremeno, odgovornost za nasilje mora ostati individualna i ne smije se pripisivati čitavim vjerskim ili nacionalnim zajednicama.
Najvažnije je da istraga utvrdi sve okolnosti napada, uključujući eventualna prethodna upozorenja.
Jer sigurnost se ne mjeri samo reakcijom nakon incidenta nego i sposobnošću institucija da prepoznaju i spriječe konkretne prijetnje.
Izvori: MUP Srbije, 28. oktobar 2026; N1 Srbija i N1 BiH, 28. oktobar 2026; Blic i Mondo, 28. oktobar 2026.
