Bosna i Hercegovina ponovo će biti tema rasprave u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, a novi izvještaj Ureda visokog predstavnika donosi ozbiljna upozorenja o političkoj situaciji u zemlji.
Prema izvještajima medija od 28. oktobra, OHR upozorava da potezi vlasti Republike Srpske jačaju mogućnost institucionalnog odvajanja tog entiteta od Bosne i Hercegovine.
Ovakve ocjene dolaze u periodu političkih razgovora o formiranju nove vlasti i budućnosti evropskih integracija.
Vijeće sigurnosti UN-a u petak bi trebalo raspravljati o stanju u BiH, ali i o produženju mandata vojne misije EUFOR Althea.
Zašto je novi izvještaj važan i šta on zapravo znači?
INSTITUCIONALNE BLOKADE I USTAVNI POREDAK
OHR već godinama upozorava na posljedice političkih sporova između državnih i entitetskih institucija.
Jedno od ključnih pitanja jeste poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i odluka nadležnih institucija.
Bosna i Hercegovina prema svom Ustavu predstavlja međunarodno priznatu državu s dva entiteta.
Republika Srpska i Federacija BiH imaju široke nadležnosti, ali njihov položaj proizlazi iz ustavnog uređenja države.
Zbog toga svaki pokušaj jednostranog mijenjanja tog odnosa otvara ozbiljna ustavna i politička pitanja.
S druge strane, politički predstavnici iz Republike Srpske često tvrde da njihove aktivnosti predstavljaju zaštitu entitetskih nadležnosti i protivljenje prenosu ovlaštenja na državni nivo.
Upravo zbog ovakvih suprotstavljenih tumačenja važna je uloga domaćih sudova i institucija.
ŠTA ZNAČI RASPRAVA U VIJEĆU SIGURNOSTI?
Rasprava o Bosni i Hercegovini u Vijeću sigurnosti UN-a nije neuobičajena.
Održava se periodično, a među važnim pitanjima nalazi se međunarodno vojno prisustvo koje doprinosi održavanju sigurnog okruženja.
Zato samo održavanje sjednice ne znači da je neposredna sigurnosna kriza neizbježna.
Međutim, upozorenja o institucionalnom odvajanju zahtijevaju ozbiljno razmatranje.
KOMENTAR: POLITIČKI SUKOBI NE SMIJU ZAMIJENITI RAD INSTITUCIJA
Najveći problem dugotrajnih političkih kriza jeste što često potiskuju pitanja od neposrednog značaja za građane.
Dok političari raspravljaju o nadležnostima i ustavnim promjenama, institucije moraju nastaviti obavljati svoje zakonske zadatke.
Budžeti se moraju usvajati, javne usluge funkcionisati, a međunarodne obaveze izvršavati.
Politička neslaganja sastavni su dio demokratije.
Ali postoje procedure kroz koje se ona moraju rješavati.
Međunarodna zajednica može upozoravati, posredovati i pružati podršku.
Ipak, trajna politička stabilnost zavisi i od spremnosti domaćih političkih aktera da poštuju ustavni okvir i pronalaze zakonita rješenja.
Zato bi rasprava u Vijeću sigurnosti trebala biti prilika da se pažnja usmjeri na konkretne rizike i moguće načine njihovog smanjenja.
Jer građanima Bosne i Hercegovine potrebne su funkcionalne institucije i sigurnost, bez obzira na njihove političke i nacionalne stavove.
Izvori: Hina i Al Jazeera Balkans, 28. oktobar 2026; izvještavanje o OHR-u i sjednici Vijeća sigurnosti UN-a.
