Odnos Srbije prema Rusiji godinama predstavlja jedno od najosjetljivijih pitanja njene vanjske politike. Dok Beograd nastoji održavati tradicionalne veze s Moskvom, evropske integracije otvaraju pitanje usklađivanja srbijanske politike sa stavovima Evropske unije.
Beogradski advokat Čedomir Stojković još je u maju 2022. godine izazvao pažnju javnosti kada je objavio da njegova advokatska kancelarija uvodi simbolične sankcije Ruskoj Federaciji.
Njegova poruka bila je jednostavna: ako država ne želi napraviti politički potez, pojedinci mogu javno pokazati svoj stav.
U razgovoru za Al Jazeeru Balkans tada je iznio tvrdnju da će prije ili kasnije morati doći do prekida bliskih političkih veza između Aleksandra Vučića i Vladimira Putina.
Međutim, gotovo četiri i po godine kasnije, pitanje odnosa Beograda i Moskve i dalje je aktuelno.
MOŽE LI SRBIJA NASTAVITI POLITIKU BALANSIRANJA?
Srbija je godinama pokušavala održavati odnose s Evropskom unijom, Rusijom, Kinom i Sjedinjenim Američkim Državama.
Takva politika omogućavala je saradnju s različitim međunarodnim partnerima, ali je istovremeno izazivala kritike zbog neusklađenosti s pojedinim evropskim vanjskopolitičkim odlukama.
Stojković smatra da ruski politički utjecaj predstavlja prepreku demokratskom razvoju Srbije i stabilnijim odnosima na Balkanu.
To je njegova politička procjena, a ne nezavisno dokazana činjenica.
S druge strane, protivnici uvođenja sankcija Rusiji naglašavaju energetske, ekonomske i diplomatske interese Srbije, uključujući rusku podršku srbijanskoj poziciji o Kosovu.
Zato ovo pitanje nije jednostavno svesti na izbor između dvije političke ličnosti.
KOMENTAR: SRBIJA MORA ODLUČIVATI PREMA SVOJIM INTERESIMA
Najvažnije pitanje nije koliko su Aleksandar Vučić i Vladimir Putin politički bliski.
Mnogo je važnije kakve posljedice njihovi odnosi imaju za građane Srbije.
Vanjska politika ne bi trebala zavisiti od ličnih prijateljstava državnika, nego od jasno definisanih interesa države.
Ako saradnja s Rusijom donosi određene ekonomske ili diplomatske koristi, vlast bi trebala javnosti predstaviti konkretne rezultate.
Ako takva politika stvara prepreke evropskim integracijama ili dodatne međunarodne troškove, i o tome bi građani trebali dobiti jasne informacije.
Isto važi i za eventualno uvođenje sankcija.
Takva odluka zahtijeva procjenu ekonomskih, političkih i sigurnosnih posljedica, a ne samo političke poruke.
Stojkovićeva izjava iz 2022. godine zato danas otvara pitanje koje nadilazi Vučića i Putina.
Može li Srbija izgraditi vanjsku politiku koja će biti dugoročno održiva bez obzira na to ko se nalazi na vlasti?
Jer države mijenjaju vlade, predsjednike i međunarodne saveznike.
Ali posljedice vanjskopolitičkih odluka ostaju građanima mnogo duže od mandata bilo kojeg političara.
Izvori: Al Jazeera Balkans, intervju s Čedomirom Stojkovićem, 22. maja 2022; Nova.rs, 23. novembar 2022; Žurnal, intervju s Čedomirom Stojkovićem, 1. septembar 2026.
