Kako je Dodik 1994. završio na američkoj “crnoj listi”: Da li je nakon skidanja postao “svjež dašak vjetra” na Balkanu? (VIDEO)
U arhivi Infobiroa nedavno je pronađen tekst iz 1995. godine objavljen u tadašnjem listu BiH ekskluziv, koji otkriva šokantnu činjenicu – američke vlasti uvele su sankcije brojnim pojedincima i firmama iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Među njima našao se i Milorad Dodik, aktuelni politički lider s Balkana, prenosi FACE televizija.
Tekst pod naslovom “Blokirani računi paljanskih harambaša” donosi podatke iz Slobodne Dalmacije, prema kojima su imovina i novčane transakcije Dodika, ali i drugih političara i firmi, u potpunosti blokirani od strane Saveznog američkog trezora. Sankcije su donesene na temelju izvršne naredbe tadašnjeg predsjednika SAD-a Billa Clintona, a cilj im je bio spriječiti poslovanje sa osobama i institucijama označenim kao odgovorne za ratne aktivnosti u regionu.
Tko je sve bio na “crnoj listi”?
Na listi se nalaze ratni lideri i političari poput Radovana Karadžića, Nikole Koljevića, Momčila Krajišnika, Biljane Plavšić i Ratka Mladića. Pored Dodika, tu su i mnogi drugi iz vojnog i političkog vrha, a posebno su istaknute institucije poput JNA, JPTT, Jugotursa, Crvene zastave, Jugobanke, JAT-a, te srpske firme registrovane u inozemstvu – od Kipra do Rusije i Pakistana.
Kako je navedeno u izvještaju, ove sankcije nisu bile samo ekonomska mjera, već i svojevrstan popis ratnih zločinaca, s potencijalnom pravnom težinom u budućim sudskim procesima.
Dašak vjetra ili politički preokret?
Gledajući kroz prizmu današnjih događaja, nameće se pitanje: Da li je Dodik nakon uklanjanja sa američke “crne liste” postao politički “svjež dašak vjetra” na Balkanu, kako su ga mediji opisivali? Podsjećanja radi, Dodik je bio jedan od prvih političara srpskog naroda koji je priznao genocid u Srebrenici i javno izjavio da Mladić i Karadžić moraju odgovarati pred Haagom.
Ova kontroverzna epizoda otvara prostor za pitanje kako međunarodne sankcije utiču na političke karijere i reputaciju lidera – ponekad ih, paradoksalno, mogu učiniti jačima na domaćem terenu.
Izvor: FACE televizija, arhiva BiH ekskluziv, Slobodna Dalmacija
