Hrvatski pukovnik pisao ministrici kulture o srpskim kulturnim centrima: “I UDBA je koristila takve centre…”
Pukovnik Hrvatske vojske u miru i informatički stručnjak Robert Čulina uputio je ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek opširno i oštro otvoreno pismo, upozoravajući na – kako tvrdi – moguće zloupotrebe stranih kulturnih centara, posebno onih koji djeluju pod okriljem institucija Republike Srbije u Hrvatskoj. Pismo, poslano 11. studenoga, izaziva intenzivne reakcije u javnom prostoru jer otvara pitanje nadzora nad institucijama koje se uobičajeno smatraju isključivo kulturnima.
“Kulturni centri mogu biti alat za prikrivene operacije”
Čulina, koji se poziva na svoje iskustvo u području sigurnosti informacijskih sustava, tvrdi kako postoje ozbiljni razlozi za sumnju da se pojedini kulturni centri mogu koristiti kao platforme za politički utjecaj, obavještajne operacije ili industrijsku špijunažu.
U pismu ističe da u povijesti nije bilo rijetko da kulturne institucije služe kao paravan za prikupljanje podataka. Navodi niz međunarodnih primjera – od ruskih i kineskih instituta, preko iranskih i turskih centara, do pojedinih zapadnih institucija – koje su u raznim državama povremeno bile predmet sigurnosnih analiza i skandala.
Posebno se osvrće na praksu iz vremena bivše Jugoslavije, kada su, kako navodi, pojedini kulturni centri i diplomatske misije služili kao logistika za rad Službe državne bezbjednosti (UDBA). Upravo zbog tog povijesnog naslijeđa, dodaje, nadzor nad sličnim institucijama danas mora biti sustavniji i transparentniji.
Fokus na institucije Republike Srbije u Hrvatskoj
Najveći dio pisma odnosi se na srpske kulturne centre i organizacije koje su aktivne u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Vukovaru. Čulina tvrdi da iz susjednih zemalja – poput Crne Gore, BiH i Sjeverne Makedonije – već postoje upozorenja sigurnosnih službi o političkim utjecajima i prikupljanju informacija pod krinkom kulturnih projekata.
Također podsjeća da su u nekim državama zapadne Europe srpski kulturni centri navodno bili pod povećalom zbog mogućih veza s obavještajnim strukturama i nacionalističkim grupama.
Šest ključnih pitanja za ministricu
Ministrici Obuljen Koržinek uputio je više konkretnih pitanja, među kojima su:
kako Ministarstvo nadzire programe, financiranje i kadrovski sastav stranih kulturnih centara,
postoji li razmjena informacija s MUP-om, MVEP-om i SOA-om,
jesu li programi tih centara u potpunosti javni i revidirani,
koliki su iznosi državnog financiranja organizacija poput SNV-a i Prosvjete,
te planira li se uspostava jasnih smjernica za transparentno djelovanje kulturnih institucija koje zastupaju interese stranih država.
Čulina naglašava kako njegova pitanja “nisu usmjerena protiv kulturne suradnje”, nego prema zaštiti hrvatskog kulturnog prostora i sprečavanju mogućih manipulacija. Posebno upozorava da rad takvih institucija ne smije izazivati “revolt braniteljske populacije”.
Očekuje javan odgovor ministrice
Na kraju pisma traži javan, argumentiran odgovor ministrice te konkretne mjere kojima bi se osigurao nadzor nad stranim kulturnim centrima u Hrvatskoj. Posebno ističe važnost potpune transparentnosti, javne dostupnosti programa i jasnih pravila financiranja.
Čulinin istup otvara osjetljivo i politički delikatno pitanje – gdje završava kulturna diplomacija, a gdje počinje politički ili obavještajni utjecaj?
Hoće li Ministarstvo kulture odgovoriti i što će reći, ostaje za vidjeti, no očito je da ova rasprava tek ulazi u fokus hrvatske javnosti.
Izvor: Hrvatska danas
