KOMŠIĆEVA OCJENA MOĆI U BIH – Zašto DODIK i dalje dominira političkom scenom
Nedavne izjave predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića u emisiji Istraga sedmice ponovo su otvorile raspravu o raspodjeli političke moći u Bosni i Hercegovini, posebno u kontekstu prijevremenih izbora u Republici Srpskoj.
Komšićeva procjena da “niko u BiH nema toliku moć kao Milorad Dodik” nije samo politička konstatacija, već odraz strukture sistema u kojem se stvarni centri odlučivanja često nalaze izvan formalnih funkcija.
Uprkos javnim aferama i političkim tenzijama, Dodik ostaje ključni akter u RS-u i cijeloj državi.
Komšić naglašava da je njegova moć ukorijenjena u kontroli stranačke infrastrukture – mehanizmu koji u BiH često nadmašuje institucionalne ovlasti. SNSD, sa širokom mrežom zastupnika na različitim nivoima vlasti, omogućava Dodiku da oblikuje političke procese bez obzira na to ko formalno obnaša pojedine funkcije.
Izbor potencijalnog predsjednika RS-a, poput Siniše Karana, u tom smislu ne mijenja osnovnu strukturu moći, već je samo njen produžetak.
Komšićeve opaske o dogovorima sa međunarodnim akterima i reakcijama američke administracije ukazuju na složen odnos između domaćih političkih lidera i međunarodne zajednice. Navodno “pogrešno shvaćen dogovor” između Dodika i američkih zvaničnika otvara pitanje granica političkog pragmatizma i tolerancije na destabilizirajuće izjave.
S druge strane, član Predsjedništva Željka Cvijanović, prema Komšiću, nastupa umjerenije i usklađenije sa zapadnim partnerima, što ukazuje na unutarstranačke razlike koje bi mogle postati vidljivije u narednom periodu.
Važan segment razgovora odnosi se i na status visokog predstavnika. Komšićeva tvrdnja da će Christian Schmidt ostati još godinu dana odražava trenutni konsenzus Zapada, ali i priznaje ograničenja koja nameće politička realnost – zahtjevi za njegovim povlačenjem nisu dobili podršku ključnih međunarodnih aktera. OHR i dalje ostaje faktor stabilnosti, ali i meta političkih sukoba.
Afera “Spengavanje”, koju Komšić također komentira, pokazuje koliko su granice između politike, policije i pravosuđa u BiH labave. Tvrdnje o nedopustivoj sprezi između izvršne vlasti i policijskih struktura naglašavaju potrebu za reformama koje bi ojačale nezavisnost institucija.
Međunarodni akteri, uključujući ambasadora SAD-a i visokog predstavnika, prema Komšiću i dalje ostavljaju ključnu ulogu Draganu Čoviću, što govori o stalnoj kalkulaciji političkih odnosa u Federaciji BiH.
Komšićeve poruke jasno ukazuju na to da pred Bosnom i Hercegovinom ostaje period političke neizvjesnosti, u kojem će se pitanja moći, odgovornosti i međunarodnog utjecaja ispreplitati možda više nego ikad. Na kraju, kako i sam kaže, “krčmar je narod” – jedini koji može promijeniti raspored snaga, ali tek kada izborni procesi postanu dosljedni, transparentni i oslobođeni pritisaka.
Izvori: izjave Željka Komšića (Hayat TV – Istraga sedmice)
