Bi li SAD vojno reagirao da je HV 1995. ušao u Banju Luku? Izjava Clarka i šira slika..
Izjava umirovljenog američkog generala Wesleyja Clarka ponovno je otvorila jedno od najosjetljivijih pitanja završne faze rata u Bosni i Hercegovini – što bi se dogodilo da su Hrvatska vojska (HV) i Armija BiH nastavile ofenzivu prema Banjoj Luci i Prijedoru u jesen 1995. godine.
Clark, tada jedan od ključnih američkih aktera u pripremi mirovnih pregovora, tvrdi da nikakvi planovi za američku vojnu reakciju nisu postojali, te da SAD ne bi upotrijebio silu protiv hrvatskih ili bošnjačkih snaga.
Terenski razvoj događaja krajem 1995. jasno pokazuje kako su HV, HVO i Armija BiH tada bili u najpovoljnijoj poziciji od početka rata. Operacija “Južni potez” dovela ih je na prag Banje Luke, pri čemu su se snage bosanskih Srba povlačile uz vidljivu dezorganizaciju. U isto vrijeme, jedinice Armije BiH napredovale su prema Prijedoru, otvarajući mogućnost promjene strateške ravnoteže na terenu.
Ipak, ofenziva je zaustavljena gotovo preko noći. Prema Clarksovom objašnjenju, američka administracija željela je stabilizirati liniju razdvajanja kako bi se stvorili preduvjeti za pokretanje mirovnih pregovora u Daytonu.
Federacija BiH je u tom trenutku držala oko 51% teritorija, što je odgovaralo okvirnim političkim dogovorima, pa bi daljnje napredovanje moglo zakomplicirati proces. Postojala je i bojazan da bi Srbija mogla intervenirati ili pokrenuti protuofenzivu, čime bi se rat dodatno proširio.
Wesley Clark pred sudom u Haagu: “Milošević mi je rekao – pobit ćemo ih sve!”
Clarkova tvrdnja da SAD ne bi bombardirao HV i Armiju BiH mijenja percepciju koja se godinama provlačila kroz javni diskurs u regiji. Ona potvrđuje da cilj Washingtona nije bio kažnjavanje ili zaustavljanje hrvatsko-bošnjačkih snaga silom, već kontrola tempa i smjera događaja kako bi se otvorio politički prostor za sporazum kojim će rat biti okončan.
Ta logika vidljiva je i u načinu na koji je tretirana neuspješna operacija “Una 95”, za koju Clark navodi da nije bila američki zahtjev, nego odluka donesena uprkos upozorenjima.
Američka zračna kampanja protiv srpskih snaga, započeta u rujnu 1995., prema Clarku je imala ključan efekt – potaknula je Miloševića na pregovore i ubrzala put prema Daytonu. U tom kontekstu, vojno zauzimanje Banje Luke moglo je promijeniti strukturu pregovora, ali ne i osnovnu američku strategiju: zaustaviti rat uz minimalne rizike i uspostaviti okvir koji će dugoročno stabilizirati regiju.
Clarkova izjava stoga ne mijenja samo povijesni narativ o tome što se moglo dogoditi, nego ukazuje na jasnu činjenicu – kraj rata 1995. bio je jednako oblikovan vojnom dinamikom na terenu i političkim kalkulacijama velikih sila.
Izvori: Klix.ba – intervju s Wesleyjem Clarkom
