Nova odluka američkog žalbenog suda ponovo je otvorila jednu od najžešćih političkih i društvenih rasprava u SAD-u – mogu li transrodne osobe služiti vojsku ili ne. Sudsko vijeće u Washingtonu sada je zaključilo da je politika Pentagona, uvedena nakon naredbe predsjednika Donalda Trumpa, vjerovatno bila nezakonita i protivna ustavnim pravima građana.
Ipak, priča nije tako jednostavna kako je neki predstavljaju na društvenim mrežama.
Šta se zapravo desilo?
Početkom 2025. godine Donald Trump potpisao je izvršnu naredbu kojom je tvrdio da transrodni identitet nije u skladu s vojnom disciplinom i spremnošću. Nakon toga ministar odbrane Pete Hegseth donio je pravila koja su praktično blokirala služenje velikog broja transrodnih osoba u američkoj vojsci.
Nekoliko aktivnih pripadnika vojske i kandidata za službu podnijelo je tužbu, tvrdeći da se ne procjenjuju prema sposobnostima nego prema identitetu. Federalna sutkinja Ana Reyes u martu 2025. zaključila je da zabrana vjerovatno krši Ustav SAD-a i privremeno je blokirala njeno provođenje. Administracija je potom uložila žalbu.
Sada je tročlano žalbeno vijeće presudilo da postoje ozbiljni pokazatelji da je politika bila motivisana diskriminacijom prema transrodnim osobama, a ne stvarnim vojnim potrebama. Sudija Robert Wilkins napisao je da mjera djeluje kao pokušaj nanošenja štete „politički nepopularnoj grupi“.
Šta odluka znači u praksi?
Mnogi su odmah objavili da je zabrana srušena, ali to nije potpuno tačno.
Sud je zaštitio dio aktivnih transrodnih vojnika koji su uključeni u tužbu i za sada ih Pentagon ne može jednostavno izbaciti iz službe. Međutim, zabrana za nove regrute uglavnom ostaje na snazi dok se pravna bitka nastavlja. Administracija ima mogućnost da traži novo razmatranje slučaja, a nije isključeno ni da spor ponovo završi pred Vrhovnim sudom SAD-a.
Drugim riječima, ovo nije konačna pobjeda nijedne strane. Više liči na važnu pravnu rundu u meču koji još traje.
Gdje je glavni sukob?
Pristalice zabrane tvrde da vojska mora imati pravo određivati vlastite standarde i da sudovi ne bi trebali ulaziti u vojna pitanja. Upravo je to naglasio sudija Justin Walker, koji je bio protiv odluke većine. Po njegovom mišljenju, takve odluke trebaju donositi predsjednik i Kongres, a ne sudije.
S druge strane, protivnici zabrane postavljaju jednostavno pitanje: ako neko godinama uspješno obavlja vojnu dužnost, zašto bi bio uklonjen zbog identiteta, a ne zbog učinka?
Taj argument se često pojavljuje i među bivšim vojnicima, ali i u raspravama na internetu. Dio komentatora navodi da američka vojska već godinama ima problema s regrutacijom novih ljudi i da uklanjanje obučenog kadra može stvoriti dodatne probleme za sistem.
Ova tema odavno nije samo vojno pitanje. Ona je postala simbol mnogo većeg političkog sukoba oko prava transrodnih osoba u Americi.
Jedni smatraju da se radi o zaštiti tradicionalnih standarda i vojne efikasnosti. Drugi vjeruju da je riječ o diskriminaciji građana koji žele služiti državi pod istim uslovima kao svi ostali.
Zanimljivo je da se u sudskim dokumentima mnogo govorilo o identitetu, ali znatno manje o konkretnim dokazima da prisustvo transrodnih vojnika narušava borbenu spremnost jedinica. Upravo je to bio jedan od razloga zbog kojih su sudije izrazile sumnju prema politici Pentagona.
Na kraju, bez obzira na političke stavove, ostaje jedno praktično pitanje: treba li vojnik biti ocjenjivan prema tome kako obavlja svoj posao ili prema tome ko je? Oko tog pitanja Amerika očigledno još nije pronašla zajednički odgovor.
Izvori: Associated Press, Reuters, Los Angeles Times.
