Iran želi naplaćivati prolazak interneta kroz Hormuz: Može li jedna država držati dio digitalnog svijeta u svojim rukama?
AUTORSKI KOMENTAR | Pumpajj.com
Zamislite svijet u kojem jedna država može uticati ne samo na cijenu nafte nego i na infrastrukturu preko koje prolaze međunarodne finansijske transakcije, poslovne informacije i ogromne količine digitalnih podataka. Takav scenarij više nije samo tema tehnoloških rasprava. Postao je dio geopolitičkog nadmetanja na Bliskom istoku.
Iran razmatra mogućnost uvođenja naknada i posebnih dozvola za podmorske internet kablove koji prolaze kroz Hormuški moreuz. Prema prijedlozima koje su objavili iranski mediji povezani s državnim strukturama, među kompanijama na koje bi se takve mjere mogle odnositi spominju se Google, Meta, Amazon i Microsoft.
Ideja uključuje naplatu korištenja kablovske infrastrukture, primjenu iranskih propisa i veću ulogu domaćih kompanija u održavanju podmorskih komunikacijskih sistema.
Međutim, riječ je o prijedlozima čija pravna i praktična provedivost ostaje upitna, a ne o potvrđenom sistemu naplate koji je već uveden.
Iza ove vijesti nalazi se mnogo važnije pitanje: može li država koja kontroliše strateški važan geografski prostor pokušati pretvoriti taj položaj u sredstvo pritiska na globalnu digitalnu ekonomiju?
HORMUZ VIŠE NIJE SAMO PITANJE NAFTE
Hormuški moreuz decenijama se smatra jednim od najvažnijih energetskih prolaza na svijetu.
Njegov značaj proizlazi iz činjenice da kroz ovaj uski pomorski prostor prolazi veliki dio međunarodne trgovine naftom i prirodnim gasom.
Zbog toga svaka ozbiljna kriza u Hormuzu izaziva zabrinutost na energetskim tržištima.
Ali ispod površine mora nalazi se infrastruktura koja je gotovo nevidljiva običnom čovjeku.
Riječ je o podmorskim optičkim kablovima koji povezuju države, telekomunikacijske mreže, finansijske institucije i podatkovne centre.
Upravo ti kablovi predstavljaju jedan od temelja savremenog interneta.
Prema procjenama telekomunikacijske industrije, više od 95 posto međunarodnog podatkovnog saobraćaja prenosi se podmorskim kablovima.
To znači da globalna digitalna povezanost mnogo više zavisi od fizičke infrastrukture nego što mnogi ljudi pretpostavljaju.
Internet često zamišljamo kao nešto nevidljivo, gotovo potpuno odvojeno od geografije.
Ali stvarnost je drugačija.
Digitalni svijet ima svoje fizičke puteve, a ti putevi prolaze kroz teritorije, mora i strateški osjetljiva područja.
IRAN ŽELI PRETVORITI GEOGRAFIJU U POLITIČKI UTICAJ
Prema izvještajima međunarodnih medija, iranski prijedlozi uključuju mogućnost naplate naknada tehnološkim kompanijama čiji se podaci prenose kablovima kroz Hormuški moreuz.
Spominje se i zahtjev da strane kompanije posluju u skladu s iranskim pravilima te da domaće firme dobiju veću kontrolu nad održavanjem i popravkama kablova.
To predstavlja pokušaj povezivanja geografskog položaja s ekonomskim i političkim uticajem.
Međutim, postoji ozbiljna prepreka.
Podmorski kablovi ne funkcionišu kao obični putevi na kojima je jednostavno odrediti ko prolazi i koliko treba platiti.
Jedan kablovski sistem može istovremeno prenositi podatke velikog broja kompanija, telekomunikacijskih operatera i korisnika iz različitih država.
Zbog toga nije jednostavno utvrditi koliko saobraćaja pripada pojedinačno Googleu, Meti, Amazonu ili Microsoftu.
Dodatnu prepreku predstavlja međunarodno pomorsko pravo.
Pravila koja uređuju postavljanje i održavanje podmorskih kablova razlikuju se zavisno od toga prolazi li infrastruktura teritorijalnim morem, isključivom ekonomskom zonom ili kontinentalnim pojasom.
Zato Iran ne može jednostavno pretpostaviti da ima neograničeno pravo naplate svakog međunarodnog kabla koji prolazi kroz šire područje Hormuza.
Pravna opravdanost i mogućnost provedbe takvih mjera ostaju predmet ozbiljnih sporova.
NAJVEĆA SNAGA SAVREMENOG SVIJETA UJEDNO JE I NJEGOVA SLABOST
Postoji zanimljiva protivrječnost savremene tehnologije.
Nikada u historiji čovječanstvo nije bilo toliko povezano.
Informacije putuju gotovo trenutno, kompanije posluju na različitim kontinentima, a finansijska tržišta i digitalne usluge oslanjaju se na neprekidnu međunarodnu komunikaciju.
Ali upravo ta povezanost stvara novu vrstu ranjivosti.
Ako veliki broj država i kompanija zavisi od ograničenog broja važnih komunikacijskih pravaca, poremećaji na tim pravcima mogu imati posljedice daleko izvan područja u kojem su nastali.
Podmorski kablovi nisu samo tehnička infrastruktura.
Oni su važni za međunarodnu trgovinu, bankarske sisteme, telekomunikacije, računarstvo u oblaku i razvoj umjetne inteligencije.
To ne znači da bi oštećenje jednog kabla automatski ugasilo internet.
Globalne mreže imaju alternativne pravce, a saobraćaj se u određenoj mjeri može preusmjeravati.
Međutim, ozbiljni poremećaji na više važnih komunikacijskih pravaca mogli bi izazvati usporavanja, povećanje troškova i probleme u pružanju digitalnih usluga.
Zbog toga države i tehnološke kompanije sve više pažnje posvećuju zaštiti kritične digitalne infrastrukture.
NOVO PODRUČJE GEOPOLITIČKOG NADMETANJA
Najnoviji iranski prijedlozi dolaze u vrijeme ozbiljnih napetosti između Teherana, Washingtona i Izraela.
Dodatnu zabrinutost izazvale su izjave iranskog sigurnosnog zvaničnika Mohsena Rezaeija, koji je upozorio da bi u slučaju obnove intenzivnih sukoba podmorski kablovi, podatkovni centri i objekti povezani s umjetnom inteligencijom mogli postati mete.
Takve izjave pokazuju koliko je digitalna infrastruktura postala važna u savremenim sigurnosnim procjenama.
Nekada su se međunarodne krize gotovo isključivo posmatrale kroz naftna polja, vojne baze, luke i strateške pomorske prolaze.
Danas se tom popisu pridružuju podatkovni centri, telekomunikacijske mreže i podmorski kablovi.
Ipak, prijetnje digitalnoj infrastrukturi ne treba poistovjećivati sa stvarnim napadima.
Izjava političkog ili vojnog zvaničnika ne znači da je određena operacija već pokrenuta.
Također, namjerno oštećivanje komunikacijske infrastrukture može imati ozbiljne posljedice po civilno stanovništvo i međunarodne odnose, a pravna ocjena zavisila bi od konkretnih okolnosti.
Zbog toga je važno razlikovati politički pritisak, javno iznesene prijedloge i stvarne postupke država.
MOŽE LI INTERNET POSTATI NOVA NAFTA?
Poređenje interneta i nafte nije potpuno precizno, ali otkriva zanimljivu promjenu u načinu na koji države razmišljaju o moći.
Nafta je važna zato što pokreće transport, industriju i veliki dio svjetske ekonomije.
Digitalna infrastruktura omogućava komunikaciju, finansijske transakcije, međunarodno poslovanje i razvoj savremenih tehnologija.
Oboje ima strateški značaj.
Ali postoji važna razlika.
Nafta je fizički resurs koji se proizvodi i transportuje.
Internet je globalna mreža sastavljena od velikog broja međusobno povezanih sistema.
Zbog toga kontrola jednog komunikacijskog pravca ne znači automatski kontrolu nad cijelim internetom.
Ipak, države koje imaju uticaj na ključne dijelove infrastrukture mogu pokušati taj položaj iskoristiti u ekonomskim i političkim pregovorima.
Upravo zato bi spor oko Hormuškog moreuza mogao postati još jedan primjer kako se međunarodno nadmetanje širi iz tradicionalnih područja na digitalnu ekonomiju.
ZAKLJUČAK: SVIJET JE DIGITALAN, ALI NJEGOVA MOĆ I DALJE ZAVISI OD GEOGRAFIJE
Možda je najveća pouka ove priče činjenica da tehnološki napredak nije ukinuo značaj geografije.
Naprotiv, učinio je pojedine geografske tačke još važnijim.
Hormuški moreuz nije strateški značajan samo zbog brodova koji njime prolaze.
Važan je i zbog komunikacijske infrastrukture koja povezuje države i ekonomije.
Iranski prijedlozi pokazuju kako se taj geografski položaj pokušava pretvoriti u dodatnu pregovaračku i ekonomsku prednost.
Međutim, politička ambicija nije isto što i pravno ostvariva mjera.
Nije dovoljno proglasiti kontrolu nad međunarodnom infrastrukturom da bi ta kontrola postala stvarna, zakonita i međunarodno prihvaćena.
U tome se nalazi jedna od ključnih lekcija savremenog svijeta.
Tehnologija može povezati milijarde ljudi, ali njihova povezanost i dalje zavisi od fizičkih sistema koji se nalaze u stvarnom prostoru.
A kada ti sistemi postanu predmet političkih sukoba, posljedice mogu osjetiti ljudi koji nemaju nikakve veze s odlukama velikih sila.
Zato budućnost digitalne sigurnosti neće zavisiti samo od razvoja bržih mreža i naprednijih računara.
Zavisit će i od međunarodnih pravila, saradnje država i sposobnosti da se ključna infrastruktura zaštiti od političkih i vojnih sukoba.
Jer internet možda nema granice kakve poznaju države.
Ali kablovi koji ga povezuju prolaze kroz svijet u kojem te granice i dalje imaju ogromnu važnost.
PITANJE ZA VAS
Treba li Iran imati pravo naplaćivati korištenje podmorskih internet kablova koji prolaze kroz područje Hormuškog moreuza?
Može li jedna država opravdano zahtijevati naknadu za međunarodnu digitalnu infrastrukturu koja prolazi kroz vode nad kojima ima određena prava?
I zabrinjava li vas činjenica da veliki dio svjetskog interneta zavisi od kablova koji prolaze kroz politički nestabilna područja?
Napišite svoje mišljenje u komentarima i pratite Pumpajj.com za nove vijesti, analize i komentare.
Izvor: Tasnim, Radio Free Europe/Radio Liberty, The Guardian, Ars Technica, Associated Press, Reuters, Ujedinjene nacije – Konvencija o pravu mora.
Napomena: Ovo je autorski komentar. Iranski prijedlozi za naplatu korištenja podmorskih kablova nisu predstavljeni kao već uspostavljen međunarodni sistem. Njihova pravna i praktična provedivost ostaje neizvjesna.
Tekst je izrađen uz pomoć AI, uz uredničku obradu i provjeru prije objave.
