
NAFTA PROBILA 100 DOLARA, G7 OTVARA REZERVE: Strah od novih poskupljenja još nije prošao
Cijena nafte naglo je porasla nakon vijesti o dodatnom raspoređivanju američkih snaga na Bliskom istoku i odluci kineskih rafinerija da obustave izvoz naftnih derivata izvan Hong Konga i Makaa.
Decembarski ugovor za naftu Brent zaključio je trgovanje 1. oktobra na 102,31 dolar po barelu, što predstavlja rast od više od četiri posto. Američka nafta WTI istovremeno je dostigla 92,87 dolara.
Cijene su dan kasnije počele padati nakon što su zemlje grupe G7 pristale da na tržište puste 100 miliona barela nafte i goriva iz rezervi.
AMERIKA ŠALJE DODATNE SNAGE
Zabrinutost na tržištu porasla je nakon izvještaja da Sjedinjene Američke Države razmatraju slanje trećeg nosača aviona i do 10.000 dodatnih vojnika na Bliski istok.
Američki predsjednik Donald Trump razmatra naredne poteze prema Iranu, dok su diplomatski pokušaji za smirivanje sukoba ostali bez većeg napretka.
Svaka nova eskalacija u blizini Hormuškog moreuza mogla bi ugroziti jednu od najvažnijih ruta za transport svjetske nafte. Dodatnu zabrinutost izazvali su izvještaji o napadima na tankere koji su prolazili tim područjem.
KINA ZAUSTAVILA IZVOZ GORIVA
Kineske rafinerije su, prema izvorima upoznatim s odlukom, do daljnjeg obustavile izvoz benzina, dizela i avionskog goriva na tržišta izvan Hong Konga i Makaa.
Peking ovom mjerom nastoji zaštititi domaće zalihe. Međutim, povlačenje kineskog goriva s međunarodnog tržišta dolazi u trenutku kada su zalihe dizela već smanjene zbog poremećaja u Rusiji i na Bliskom istoku.
Analitičari upozoravaju da bi najveći pritisak mogao biti upravo na dizel i avionsko gorivo, jer će kupci morati tražiti zamjenske dobavljače.
G7 OTVARA REZERVE
Zemlje G7 dogovorile su puštanje 100 miliona barela nafte i dizela iz rezervi kako bi smirile tržište i spriječile veći rast cijena.
Direktor Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol izjavio je da je nakon objave odluke cijena nafte pala za približno pet dolara. Agencija je poručila da raspolaže dodatnim rezervama koje mogu biti iskorištene ako se situacija ponovo pogorša.
To ipak ne znači da je opasnost od poskupljenja završena. Buduće cijene zavisit će od razvoja sukoba s Iranom, trajanja kineskih ograničenja i sigurnosti pomorskih ruta.
KOMENTAR
Skok cijene nafte ne znači da će gorivo na evropskim pumpama automatski poskupjeti za isti procenat. Na konačnu cijenu utiču porezi, kurs dolara, troškovi prerade i marže distributera.
Ipak, kombinacija ratnog rizika, smanjenog izvoza i nestašice dizela predstavlja ozbiljno upozorenje. Ako se poremećaji produže, posljedice neće osjetiti samo vozači, nego i transportne kompanije, poljoprivreda i građani kroz rast cijena robe.
Mogu li hitne rezerve dugoročno smiriti tržište ili samo privremeno odgoditi poskupljenja?
Treba li Evropa smanjivati poreze na gorivo ako cijene nafte nastave rasti?
Izvor: Reuters i Međunarodna agencija za energiju



