
Cijena dizela na pojedinim benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini dostigla je četiri KM po litru, prema dostavljenom materijalu. To nije samo loša vijest za vozače: skuplje gorivo može povećati troškove transporta, a potom se kroz nabavku i distribuciju preliti na cijene robe i usluga.
Energetski stručnjak Nihad Harbaš upozorava da rast cijena goriva ne ostaje ograničen na pumpe. Njegova je procjena da bi, nastavi li se ovakav trend, cijene roba i usluga mogle rasti između 10 i 15 posto. Riječ je o procjeni, a stvarni efekat zavisit će od daljeg kretanja cijena nafte, snabdijevanja i odluka kompanija na tržištu.
OD KAMIONA DO PRODAVNIČKE POLICE
Dizel je jedan od glavnih troškova cestovnog prijevoza. Njime se prevoze prehrambeni proizvodi, lijekovi, građevinski materijal, namještaj i veliki dio robe široke potrošnje. Kada prijevoznici plaćaju više gorivo, trošak transporta raste, a dobavljači, proizvođači i trgovci mogu ga uračunati u krajnju cijenu proizvoda.
Harbaš navodi da je riječ o lancu koji je poznat svakom tržištu: skuplja nafta podiže cijenu goriva, zatim prijevoza, a na kraju i troškove trgovine, proizvodnje i usluga. Zato rast cijene dizela mogu osjetiti i građani koji rijetko ili nikada ne sjedaju za volan.
Posebno su izloženi proizvodi koji svakodnevno prolaze dug put od proizvođača do kupca. Među njima su hrana i piće, poput mesa, mlijeka, hljeba, voća, povrća, ulja, brašna i drugih osnovnih namirnica. Dodatni trošak može biti izraženiji kod robe koja dolazi iz udaljenijih dijelova BiH ili iz uvoza.
PRIJEVOZ I USLUGE POD PRITISKOM
Poskupljenje dizela može zahvatiti i djelatnosti kojima je vozilo osnovno sredstvo rada. To se odnosi na taksi prijevoz, dostavne i kurirske službe, javni prijevoz, ali i kompanije koje svakodnevno prevoze radnike, sirovine ili gotove proizvode.
Posredno bi mogli rasti troškovi u građevini, poljoprivredi, servisnim djelatnostima i proizvodnji. U dostavljenom materijalu se navodi i procjena prema kojoj bi cijene prijevoza mogle porasti do 60 posto, ali nije precizirano na koji period, područje ili vrstu prijevoza se ona odnosi. Takvu procjenu zato treba posmatrati s oprezom.
Za vozača je računica već sada jasna: 50 litara dizela po cijeni od četiri KM znači trošak od 200 KM za jedno točenje. Međutim, veći problem za kućne budžete može nastati ako se rast transportnih troškova počne šire ugrađivati u maloprodajne cijene.
HOĆE LI ČETIRI MARKE BITI NOVA GRANICA?
Harbaš je, prema dostavljenom materijalu, ranije govorio da bi se dizel mogao kretati između 3,70 i 4,20 KM po litru, uz mogućnost viših cijena u nepovoljnim okolnostima. Sada kada je cijena od četiri KM zabilježena na pojedinim pumpama, upozorava da bi u ekstremnom scenariju litar mogao dostići i pet KM.
Takav razvoj, ipak, nije predstavljen kao izvjestan. Buduće cijene zavisit će od stanja na svjetskom tržištu nafte, mogućih poremećaja u snabdijevanju i geopolitičkih prilika. BiH je, kako Harbaš ocjenjuje, osjetljiva na takve udare zbog zavisnosti od uvoza energenata i ograničenih domaćih kapaciteta za ublažavanje naglih tržišnih promjena.
Granica od četiri KM zato nije važna samo kao broj na točioniku. Ako se trend nastavi, građani bi posljedice mogli vidjeti na računima za kupovinu, dostavu, prijevoz i niz usluga koje do njih, doslovno, dolaze na četiri točka.
Izvorni materijal: Faktor, uz navode energetskog stručnjaka Nihada Harbaša.



