Haški sud ponovo odbio pustiti Radislava Krstića na slobodu..
Predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Graciela Gatti Santana odbila je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu Radislava Krstića, bivšeg generala Vojske Republike Srpske koji je pravomoćno osuđen za pomaganje i podržavanje genocida u Srebrenici.
Krstić kaznu trenutno izdržava u Estoniji, a zahtjev za razmatranje njegovog puštanja pokrenut je nakon što su estonske vlasti obavijestile Mehanizam da prema njihovom zakonu ispunjava formalne uvjete za uvjetni otpust. Međutim, Haški sud je zaključio da formalni uvjeti nisu dovoljni i da interesi pravde ne idu u prilog njegovom izlasku iz zatvora.
Ovo je već peti put da mu je odbijen zahtjev za prijevremenu slobodu. Raniji zahtjevi odbijeni su 2016., 2019., 2022. i 2025. godine.
OSUĐEN ZA POMAGANJE GENOCIDA U SREBRENICI
Radislav Krstić uhapšen je 1998. godine u Bosni i Hercegovini. Prvostepenom presudom Haškog tribunala 2001. godine bio je osuđen na 46 godina zatvora kao saučesnik u genocidu u Srebrenici.
Žalbeno vijeće je 2004. godine preinačilo dio presude i zaključilo da Krstić nije bio supočinitelj genocida, ali jeste kriv za pomaganje i podržavanje genocida, kao i za pomaganje istrebljenja, progona i ubistava bošnjačkih civila.
Kazna mu je tada smanjena na 35 godina zatvora. Dijelove kazne služio je u Ujedinjenom Kraljevstvu i Poljskoj, a zatim je premješten u zatvorski sistem Estonije.
ŽRTVE PROTIV PUŠTANJA NA SLOBODU
Posebno važan dio odluke odnosi se na stav udruženja žrtava. Mehanizam je zaprimio podneske pet udruženja koja okupljaju preživjele i porodice žrtava genocida u Srebrenici, među njima i udruženja “Žene Srebrenice”, “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa”, “Žene žrtve rata”, Udruženje žrtava i svjedoka genocida i “Žene Podrinja” iz Bratunca.
Sva udruženja su se usprotivila njegovom puštanju na slobodu. Naglasili su da porodice žrtava i dalje nose bol koja ne prolazi, ali i da Krstić nije ponudio konkretne informacije koje bi pomogle u pronalasku preostalih masovnih grobnica i identifikaciji posmrtnih ostataka nestalih.
To je jedna od najtežih stvari u cijeloj priči. Mnogi ubijeni u Srebrenici još nisu pronađeni, a porodice i danas čekaju makar jednu kost da mogu dostojanstveno ukopati svoje najmilije.
ZDRAVSTVENO STANJE NIJE BILO DOVOLJAN RAZLOG
Odbrana je tražila puštanje pozivajući se na Krstićevo narušeno zdravlje, godine i invaliditet. Međutim, predsjednica Mehanizma zaključila je da medicinska njega koju prima u estonskom zatvoru zadovoljava njegove potrebe.
Sud je ocijenio da njegovo zdravstveno stanje ne predstavlja izuzetnu humanitarnu okolnost zbog koje bi kazna trebala biti prekinuta ili preinačena.
Estonske vlasti su navele da se Krstić u zatvoru ponaša u skladu s pravilima i da je u razgovorima sa psihologom izrazio žaljenje. Ipak, prema njihovoj procjeni, on se i dalje smatra izuzetno opasnim zbog razmjera i posljedica zločina za koje je osuđen.
Predsjednica Mehanizma poručila je da bi Krstić trebao nastaviti kritički promišljati o posljedicama svojih djela i ponuditi konkretnu saradnju u pronalasku preostalih žrtava Srebrenice.
Odluka Haškog suda zato nije samo pravna odluka. Ona je i poruka porodicama žrtava da težina genocida u Srebrenici ne može biti zaboravljena običnim protokom vremena.
Izvor: Index.hr
