Predsjednik Demokratske fronte i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić otvorio je predizbornu kampanju svoje stranke u Sarajevu pozivom na šire političko okupljanje nakon izbora.
Komšić je kao jednu od mogućnosti spomenuo formiranje koncentracijske vlade na državnom nivou, u kojoj bi se okupile probosanske stranke i zajednički suprotstavile političkim snagama za koje tvrdi da rade na podjeli Bosne i Hercegovine.
„Dosta je kukanja, treba raditi“, poručio je Komšić, naglašavajući da cilj DF-a ne bi trebao biti puko preuzimanje institucija i raspodjela funkcija, nego njihovo stavljanje u službu države i građana.
Oštre poruke Srbiji i Hrvatskoj
Govoreći o odnosima sa susjednim zemljama, Komšić je iznio teške političke ocjene. Ustvrdio je da se odnos vlasti Srbije prema Bosni i Hercegovini najbolje vidi kroz odnos prema Ratku Mladiću, pravosnažno osuđenom za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Za Hrvatsku je rekao da će, prema njegovoj procjeni, pokušavati zaustaviti evropski put BiH. Riječ je o političkoj tvrdnji izrečenoj tokom predizbornog skupa, a ne o utvrđenoj činjenici. Zagreb zvanično navodi da podržava evropsku budućnost Bosne i Hercegovine, ali istovremeno insistira na izmjenama Izbornog zakona i takozvanom legitimnom predstavljanju Hrvata.
Komšić smatra da se BiH ne može potpuno osloniti ni na Evropsku uniju ni na OHR. Kao razlog naveo je, prema njegovoj ocjeni, nedovoljne reakcije međunarodnih institucija nakon veličanja Ratka Mladića.
Može li koncentracijska vlada funkcionisati?
Ideja koncentracijske vlade zvuči snažno u predizbornoj kampanji, ali njena realizacija bila bi mnogo teža. Za uspostavljanje vlasti na državnom nivou nisu dovoljne samo probosanske stranke. Ustavna struktura BiH, sastav oba doma Parlamentarne skupštine i način odlučivanja zahtijevaju mnogo širu parlamentarnu podršku.
Takva vlada zato ne može biti formirana samo političkim pozivom. Potrebni su konkretan program, dogovor o prioritetima i spremnost stranaka da dio vlastitih interesa podrede zajedničkom cilju.
Komšić je među budućim izazovima izdvojio stanje u Elektroprivredi BiH, moguću energetsku krizu, probleme domaće filmske industrije te borbu protiv kriminala i korupcije. Poručio je da odgovornosti neće biti pošteđen niko, uključujući ljude iz njegove stranke.
Građani su, međutim, slična obećanja već mnogo puta čuli. Zato pravo pitanje nije mogu li se stranke okupiti, nego mogu li nakon okupljanja pokazati rezultate i dokazati da država neće ponovo ostati samo predizborna parola.
