Kako prenosi BHRT ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković uputio je izuzetno teške optužbe na račun predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i zvaničnog Beograda. Povod je bio način na koji je u Srbiji sahranjen pravosnažno osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić, uključujući počasni plotun koji je tom prilikom ispaljen.
Konaković smatra da se više ne radi samo o pojedinačnim provokacijama, nego o politici kojom se vrijeđaju žrtve i presude međunarodnih sudova pretvaraju u predmet političkog nadmudrivanja.
„Aleksandar Vučić i Srbija najveći su problem ovog regiona“, izjavio je Konaković, iznoseći političku ocjenu za koju je odgovornost vezao uz odnos vlasti Srbije prema Mladićevoj sahrani.
KO JE ODOBRIO VOJNI PLOTUN?
Konaković je ustvrdio da je Vučić morao dati saglasnost za plotun koji je ispalila Vojska Srbije. Pozvao se na odredbe srbijanskog Zakona o vojsci, ali konačan odgovor o proceduri odobravanja trebao bi biti zasnovan na službenim dokumentima institucija Srbije.
Politička odgovornost, međutim, ne završava se samo na jednom potpisu. Ako državna vojska učestvuje u odavanju počasti čovjeku pravosnažno osuđenom za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, vlast ne može uvjerljivo tvrditi da s tim nema ništa.
Upravo u tome leži suština Konakovićeve poruke: nije dovoljno govoriti o pomirenju dok se državnim simbolima i ceremonijama veličaju ljudi čija su imena povezana s najtežim zločinima.
DVOJICA DIPLOMATA PROGLAŠENA NEPOŽELJNIM
Ministar je potvrdio i odluku da dvojica diplomata Srbije budu proglašena personama non grata u Bosni i Hercegovini. Najavio je detaljnije praćenje djelovanja predstavnika Srbije i poručio da više neće biti tolerisano ponašanje koje institucije BiH smatraju neprihvatljivim.
Govoreći o jednom od diplomata koji je navodno ranije napustio zemlju, Konaković je rekao da Ministarstvo vanjskih poslova BiH nije dobilo službenu obavijest o završetku njegovog mandata niti mu je vraćena diplomatska identifikaciona kartica.
Najavio je i strožiji odnos prema bilateralnim sporazumima sa Srbijom. BiH će, prema njegovim riječima, nastaviti dolaziti na multilateralne skupove, ali neće automatski podržavati deklaracije o dobrosusjedstvu ako iza njih ne stoje konkretni postupci.
KRITIKE ČOVIĆU I EVROPSKOJ KOMISIJI
Konaković je kritikovao i Dragana Čovića, poručivši da političko partnerstvo sa SNSD-om ne smije biti razlog za relativiziranje presuđenih ratnih zločina. Naglasio je da svaki počinilac mora odgovarati, bez obzira na ime i nacionalnost, te da nijedan ratni zločinac ne smije biti slavljen.
Nezadovoljstvo je izrazio i zbog reakcije Evropske komisije, čija je portparolka navela da Mladić nije sahranjen uz državne počasti Srbije. Konaković je takvu ocjenu nazvao skandaloznom i najavio razgovore s evropskim zvaničnicima.
Otišao je i korak dalje, dovodeći u pitanje buduće usklađivanje vanjske i sigurnosne politike BiH s politikom Evropske unije ukoliko evropske institucije, kako tvrdi, ne pokažu da zaista brane vlastite principe.
PRINCIPI VRIJEDE SAMO AKO SU JEDNAKI ZA SVE
Konakovićev nastup bio je politički oštar i dijelom diplomatski rizičan. Generalizacija da je cijela Srbija „krivac“ ili „najveći problem regiona“ može neopravdano obuhvatiti milione građana koji ne određuju državnu politiku i ne podržavaju veličanje ratnih zločinaca. Preciznije je odgovornost usmjeriti prema konkretnim institucijama, zvaničnicima i odlukama.
Ipak, osnovni princip njegove poruke teško je osporiti: presude za ratne zločine ne mogu se poštovati samo kada odgovaraju „našoj“ strani. Nema iskrenog pomirenja dok se zločinci dijele na tuđe, koje treba osuditi, i svoje, koje treba pretvoriti u heroje.
Ako evropske i regionalne institucije zaista žele stabilnost, moraju jednako reagovati na svako veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Šutnja u takvim situacijama nije neutralnost. Ona ostavlja prostor da se historija ponovo pretvori u političko oružje.
Izvori: BHRT/Slobodna Bosna
