Washington zaustavio udare, Iran odgovorio istom mjerom: Je li otvoren izlaz iz rata?
Nakon 13 uzastopnih noći američkog bombardovanja Irana, Bliski istok je ušao u iznenadnu, ali još uvijek veoma neizvjesnu fazu smirivanja.
Američki predsjednik Donald Trump naredio je vojsci da ne izvede nove napade, nakon čega su američki avioni drugu noć zaredom ostali prizemljeni. Iran je odgovorio obustavljanjem napada na američke baze i njihove regionalne saveznike.
To još nije primirje, a posebno nije kraj rata. Ipak, prvi put nakon skoro dvije sedmice obje strane pokazuju da su spremne povući ruku s okidača, barem privremeno.
WASHINGTON POVUKAO KOČNICU
Trumpova odluka donesena je nakon sastanka s najvišim vojnim i političkim savjetnicima u Bijeloj kući.
Prema američkim medijima, dio vojnih zvaničnika upozorio je da bi nastavak intenzivnih napada mogao dodatno iscrpiti zalihe važne municije, uključujući presretače potrebne za zaštitu američkih baza i vojnika na Bliskom istoku.
To pokazuje da ni najmoćnija vojna sila na svijetu ne može voditi rat bez ograničenja. Svaka ispaljena raketa mora biti nadomještena, a svaki napad povećava rizik od iranskog odgovora na američke položaje u Kuvajtu, Bahreinu, Jordanu i drugim državama regije.
Washington istovremeno pokušava sačuvati odnose sa zaljevskim saveznicima koji strahuju da bi širenje sukoba njihove teritorije, energetska postrojenja i trgovačke puteve pretvorilo u ratne ciljeve.
Trump zato nije odustao od prijetnji, ali je očigledno procijenio da još jedna noć bombardovanja možda donosi manje koristi nego privremeni prostor za pregovore.
IRAN NIJE PROGLASIO POBJEDU, ALI NIJE NI UZVRATIO
Teheran je na američku pauzu odgovorio zaustavljanjem vlastitih osvetničkih napada. Taj potez nije beznačajan jer pokazuje da Iran trenutno ne želi biti strana koja će ponovo pokrenuti veliki krug udara i odmazde.
Ipak, iranske vlasti nisu objavile kapitulaciju niti prihvatile američke zahtjeve. Poručuju da će svaki novi napad izazvati odgovor i da bi nastavak rata mogao proširiti sukob daleko izvan iranske teritorije.
Opasnost više nije ograničena samo na Iran i Perzijski zaljev. Napadi i prijetnje već su pogodili područje Crvenog mora i Bab el-Mandeba, još jednog ključnog prolaza za svjetsku trgovinu i energente.
U pozadini svega traju razgovori Irana i Omana o plovidbi kroz Hormuški moreuz. Upravo je kontrola nad tim prolazom postala jedno od najvažnijih pitanja cijelog sukoba.
PAUZA KOJU JEDAN SASTANAK MOŽE PREKINUTI
Sadašnja tišina može biti početak ozbiljnijih pregovora, ali jednako tako može predstavljati samo predah prije nove eskalacije.
Veliki dio narednog razvoja situacije mogao bi zavisiti od sastanka Trumpa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u Washingtonu. Netanyahu će vjerovatno tražiti nastavak snažnog pritiska na Iran, dok Trump mora odlučiti želi li proširiti rat ili pokušati izvući politički rezultat iz trenutne pauze.
Pročitaj više..
„Iran se dobro brani“: Ogorec otkrio gdje su SAD možda napravile najveću grešku
Komentar
Najvažniji preokret nije to što se Trump navodno povukao, jer se nije povukao. Preokret je u tome što su Washington i Teheran prvi put nakon 13 noći napada istovremeno odlučili da ne ispale sljedeći metak.
To je mala, ali važna razlika.
Pauza pokazuje da obje strane osjećaju cijenu nastavka rata. Amerika računa rakete, novac i političku štetu, dok Iran računa razorenu infrastrukturu, žrtve i opasnost od još snažnijih udara.
Mir još nije stigao. Za sada je stigla samo tišina, a na Bliskom istoku tišina često znači da se pregovara – ili da se priprema sljedeći napad.
Izvor: Reuters, Associated Press, Financial Times, The Guardian
