Rat u Ukrajini mogao bi ponovo završiti za pregovaračkim stolom, ali pitanje koje se sve glasnije postavlja jeste koliko će takav dogovor koštati Kijev.
Dok Donald Trump govori o približavanju mirovnom sporazumu, u javnost izlaze informacije o američkim prijedlozima koji uključuju demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Ukrajine od NATO-a i ublažavanje sankcija Rusiji.
O tim mogućnostima izvijestili su mediji pozivajući se na izvore upoznate s pregovorima, među kojima je i britanski The Economist.
Međutim, važno je naglasiti da se radi o prijedlozima o kojima se razgovara, a ne o konačno usvojenom mirovnom sporazumu.
Ipak, njihov sadržaj otvara ozbiljnu dilemu.
Ako jedna država odustane od dijela svojih sigurnosnih ambicija, dok druga dobije ublažavanje ekonomskih ograničenja, kakve garancije mogu spriječiti novi sukob?
MIR SE NE MJERI SAMO POTPISIMA
Američki izaslanik Steve Witkoff razgovarao je s ukrajinskim i evropskim predstavnicima, a zatim i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Nakon tih susreta Moskva je izrazila spremnost za nastavak trilateralnih pregovora sa SAD-om i Ukrajinom.
Prema izjavi Kremlja od 23. oktobra, razgovori su planirani za prvu polovinu novembra u Abu Dhabiju.
To predstavlja diplomatski pomak, ali još ne znači da su ključne prepreke uklonjene.
Rusija nastavlja zahtijevati teritorijalne ustupke, dok Ukrajina odbacuje odricanje od teritorija koji se nalazi pod njenom kontrolom.
Upravo je to jedno od najvećih neslaganja.
Prekid borbi može spasiti živote, ali dugoročan mir zahtijeva dogovor koji će obje strane moći provoditi.
UKRAJINA BEZ NATO-a, RUSIJA BEZ SANKCIJA?
Prema informacijama koje su prenijeli pojedini mediji, jedan od razmatranih prijedloga uključuje ukrajinsko odustajanje od članstva u NATO-u.
Spominju se i demilitarizacija dijelova Donbasa, investicije u obnovu Ukrajine te mogućnost ublažavanja sankcija Moskvi.
Takav dogovor otvorio bi nekoliko važnih pitanja.
Ko bi nadzirao demilitarizovanu zonu?
Šta bi se dogodilo ako jedna strana prekrši sporazum?
Ko bi garantovao sigurnost Ukrajine ukoliko ona odustane od NATO-a?
I pod kojim uslovima bi sankcije Rusiji bile ukinute?
To nisu sporedni detalji.
Od odgovora zavisi hoće li eventualni sporazum biti održiv ili će samo privremeno zaustaviti sukob.
Važno je i da se ukidanje sankcija ne predstavlja kao već donesena odluka. Pojedine mjere jesu ublažene, ali sveobuhvatno ukidanje sankcija nije potvrđeno.
EVROPA NE MOŽE BITI SAMO POSMATRAČ
Posebnu pažnju privlači i položaj evropskih država.
Washington i Moskva imaju važnu ulogu u pregovorima, ali posljedice eventualnog sporazuma direktno bi utjecale na sigurnost evropskog kontinenta.
Zato se u evropskim diplomatskim krugovima raspravlja o snažnijem uključivanju u mirovni proces.
Međutim, uloga Evrope ne može se svesti samo na finansiranje obnove ili naknadno prihvatanje odluka drugih.
Ako budući dogovor uključuje evropsku sigurnost, sankcije, trgovinu i energetiku, jasno je zašto evropske države žele učestvovati u njegovom oblikovanju.
ZAKLJUČAK
Trumpova administracija nastoji obnoviti pregovore, a spremnost Moskve i Kijeva na razgovore otvara diplomatsku mogućnost.
Ipak, početak pregovora nije isto što i postizanje mira.
Ključno pitanje ostaje mogu li se usaglasiti teritorijalna pitanja, sigurnosne garancije i mehanizmi provođenja sporazuma.
Jer svaki mirovni prijedlog treba procjenjivati prema njegovim stvarnim odredbama i dugoročnim posljedicama.
Šta vi mislite: može li sporazum bez ukrajinskog članstva u NATO-u donijeti trajan mir ako istovremeno uključuje snažne međunarodne sigurnosne garancije?
Izvori:
The Moscow Times, 23. oktobar 2026. – Izvještavanje o mirovnim pregovorima i ruskim zahtjevima.
Anadolu Agency, 23. oktobar 2026. – Najava trilateralnih pregovora u Abu Dhabiju.
Reuters, 20. oktobar 2026. – Američka diplomatska inicijativa i razgovori s Ukrajinom.
Associated Press, 21. oktobar 2026. – Ruska spremnost za nastavak trilateralnih pregovora.
Axios, 21. oktobar 2026. – Razgovori Putina i Witkoffa o nastavku pregovora.
