SANKCIJE DODIKU I POSAO OD 1,7 MILIJARDI DOLARA: Hronologija otvara pitanja o ulozi Trumpovih ljudi u Južnoj interkonekciji
Demokratski zastupnici u američkom Kongresu optužuju administraciju Donalda Trumpa da je ukidanje sankcija Miloradu Dodiku bilo povezano s velikim energetskim projektom u Bosni i Hercegovini. U središtu spora nalazi se Južna interkonekcija, gasovod vrijedan oko 1,7 milijardi dolara, kao i mala američka kompanija povezana s ljudima iz Trumpovog političkog kruga.
Posebnu pažnju izaziva činjenica da su na čelu te kompanije Jesse Binnall, bivši Trumpov advokat, i Joseph Flynn, brat Michaela Flynna, nekadašnjeg savjetnika za nacionalnu sigurnost i jednog od Trumpovih najbližih saveznika. Kritičari tvrde da cijeli slučaj otvara sumnju da su političke odluke Washingtona mogle biti usmjerene i poslovnim interesima.
Dodik, koji se godinama protivio Južnoj interkonekciji i čija je stranka imala mogućnost blokiranja procesa, promijenio je ton nakon što se u javnosti pojavila informacija o uključivanju američke kompanije u projekat. Nedugo prije toga, Trumpova administracija ukinula mu je američke sankcije koje su mu bile uvedene još ranije.
Gasovod bi trebao povezati Bosnu i Hercegovinu s hrvatskom gasnom mrežom i omogućiti pristup ukapljenom prirodnom gasu preko Hrvatske. Projekat se godinama predstavlja kao važan korak za smanjenje zavisnosti BiH od ruskog gasa, ali je sada u prvi plan izbila politička i lobistička pozadina.
U izvještaju demokrata tvrdi se da su ukidanje sankcija Dodiku i kasnija podrška projektu povezani. Kao dodatni element spominju se prijave prema američkom zakonu FARA, u kojima se navodi angažman Michaela Flynna kao konsultanta kompanije povezane s Republikom Srpskom, uz visoku mjesečnu naknadu za strateško savjetovanje i kontakte.
Hronologija događaja dodatno je podgrijala sumnje. Nakon diplomatskih sastanaka u Sarajevu i razgovora o Južnoj interkonekciji, kompanija AAFS je registrovana u SAD-u, potom su uslijedili novi sastanci sa zvaničnicima u BiH, a u aprilu su usvojene zakonske izmjene koje su toj kompaniji otvorile put ka vodećoj ulozi u projektu.
ŠIRI KONTEKST
Cijela priča ima širi politički značaj jer spaja nekoliko osjetljivih tema: američku politiku prema Balkanu, Dodikovu poziciju nakon ukidanja sankcija, energetsku sigurnost BiH i lobističke veze ljudi bliskih Trumpu. Dok jedni tvrde da je riječ o pragmatičnoj politici koja je doprinijela stabilnosti i ubrzala važan infrastrukturni projekat, drugi upozoravaju da se iza svega možda krije model u kojem se vanjska politika koristi za privatne i političke interese.
Dodatnu težinu daje i činjenica da se sve dešava u trenutku kada je Južna interkonekcija predstavljena kao strateški projekat za cijelu zemlju, a istovremeno se postavlja pitanje ko će od toga politički i finansijski najviše profitirati.
ZAKLJUČAK: Slučaj Južne interkonekcije prerastao je iz energetskog pitanja u ozbiljnu političku temu koja otvara sumnje o vezi između ukidanja sankcija Miloradu Dodiku i interesa ljudi bliskih Donaldu Trumpu. Za sada postoje tvrdnje, dokumenti i političke optužbe, ali će rasprava tek pokazati da li je riječ o pragmatičnoj geopolitici ili o poslu u kojem su se politika i privatni interesi opasno približili.
PITANJE ZA VAS: Da li vjerujete da se ovdje radi o legitimnom energetskom projektu ili o političko-poslovnom aranžmanu iza zatvorenih vrata?
Napišite svoje mišljenje u komentarima i pratite nas za još vijesti i analiza.
Izvor: CBS News, FARA dokumenti, Ambasada SAD-a u BiH, Vlada FBiH, pismo State Departmenta.
