Slovenija spriječila zajedničku izjavu svih 27 članica protiv izraelskog projekta E1, dok je potez Janšine vlade otvorio ozbiljnu političku raspravu i unutar same zemlje
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu javno je zahvalio slovenskom premijeru Janezu Janši nakon što Slovenija nije podržala zajedničku izjavu Evropske unije kojom bi svih 27 država članica osudilo izraelske planove za nastavak izgradnje naselja na okupiranoj Zapadnoj obali.
Netanyahu je Janšin potez predstavio kao primjer političke hrabrosti i odbrane suvereniteta Slovenije, istovremeno optužujući Evropsku uniju za dvostruke standarde.
Njegova reakcija dodatno je povećala političku težinu odluke Ljubljane jer se više ne radi samo o unutrašnjem neslaganju država članica EU, nego o potezu koji je izraelski premijer javno pozdravio kao podršku vlastitoj politici.
NETANYAHU ZAHVALIO JANŠI I NAPAO EU
Netanyahu je u poruci na društvenoj mreži X zahvalio Janši na, kako je naveo, hrabrosti i jasnoći.
Izraelski premijer pritom je povukao paralelu s Kiprom, tvrdeći da Evropska unija primjenjuje različite standarde prema Izraelu i drugim državama.
Posebno je pohvalio Janšu jer je, prema njegovom tumačenju, pokazao da je Slovenija suverena i ravnopravna članica Evropske unije koja ima pravo voditi vlastitu politiku.
To jeste politički argument koji Janša i Netanyahu mogu isticati, ali postoji i druga strana priče. Kao članica EU Slovenija ima pravo uskratiti podršku zajedničkoj izjavi, ali korištenje tog prava istovremeno ima diplomatske posljedice jer jedna država može spriječiti da određena poruka bude predstavljena kao stav cijele Unije.
ŠTA JE SLOVENIJA ZAPRAVO BLOKIRALA
U Briselu je pripremana izjava visoke predstavnice EU za vanjsku politiku Kaje Kallas u ime svih država članica.
Povod je bio izraelski tender za izgradnju više od 1.200 stambenih jedinica u okviru projekta E1 na okupiranoj Zapadnoj obali.
Za objavljivanje izjave u ime svih 27 članica bio je potreban konsenzus. Slovenija ga nije dala.
Zbog toga je 23. augusta objavljena izjava same Kallas, što joj daje manju političku težinu nego da je iza nje stajala cijela Evropska unija.
Slovenska vlada branila je svoju odluku tvrdnjom da još jedna zajednička izjava u tom trenutku ne bi donijela dodatnu vrijednost.
ZAŠTO JE E1 TOLIKO VAŽAN
Spor nije samo oko izgradnje novih stanova.
E1 se nalazi na strateški izuzetno osjetljivom području istočno od Jerusalema. Evropska služba za vanjsko djelovanje upozorava da bi realizacija projekta podijelila Zapadnu obalu i dodatno izolirala Istočni Jerusalem, čime bi mogućnost buduće teritorijalno povezane palestinske države bila dodatno oslabljena.
EU u svojoj službenoj izjavi navodi da su izraelska naselja na Zapadnoj obali, uključujući E1, nezakonita prema međunarodnom pravu.
Izraelska vlada takvo tumačenje odbacuje i poziva se na historijske i sigurnosne argumente te pravo Jevreja da žive na tom području.
Upravo tu se nalazi srž mnogo šireg spora. Za Netanyahuovu vladu riječ je o teritoriju prema kojem Izrael polaže historijska i sigurnosna prava, dok EU i veliki dio međunarodne zajednice izgradnju naselja posmatraju kroz pravni status okupirane palestinske teritorije.
PREDSJEDNICA SLOVENIJE JAVNO PROTIV POTEZA VLADE
Janšina odluka izazvala je neslaganje i u samom slovenskom državnom vrhu.
Predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar otvoreno je poručila da bi Slovenija trebala podržati zajednički evropski stav.
Naglasila je da međunarodno pravo ne može zavisiti od političkih simpatija i da ista pravila moraju vrijediti za sve države.
Prema njenom stavu, širenje izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali protivno je međunarodnom pravu, ugrožava rješenje o dvije države i dodatno smanjuje mogućnost postizanja trajnog mira.
Tako je pitanje Izraela i Palestine otvorilo vidljivu razliku između slovenske vlade i predsjednice države.
JANŠA JE DOBIO NETANYAHUOVU POHVALU ALI I POLITIČKI TERET
Netanyahuova zahvalnost za Janšu predstavlja snažnu političku poruku.
Izraelski premijer sada Sloveniju pod Janšinom vladom javno predstavlja kao državu spremnu suprotstaviti se dominantnom evropskom pristupu prema izraelskim naseljima.
Za Janšu to može predstavljati potvrdu politike prema kojoj manje države EU ne trebaju automatski slijediti stav većine.
Ali postoji i cijena takvog pristupa.
Slovenija je mala država čiji međunarodni utjecaj velikim dijelom proizlazi upravo iz članstva u Evropskoj uniji i sposobnosti djelovanja kroz zajedničke evropske institucije. Često korištenje veta ili blokiranje konsenzusa može povećati njenu pojedinačnu vidljivost, ali istovremeno otežati zajedničko djelovanje EU.
Zato se ova odluka ne može svesti samo na pitanje je li Janša podržao Netanyahua ili se suprotstavio Briselu.
Mnogo važnije pitanje jeste kakvu vanjsku politiku Slovenija želi voditi.
Netanyahu je svoj odgovor već dao. Janšin potez vidi kao hrabrost i odbranu suvereniteta.
Predsjednica Slovenije vidi ga drugačije i upozorava da dosljednost prema međunarodnom pravu mora biti važnija od političkog svrstavanja.
Upravo između ta dva pristupa sada se vodi mnogo važnija rasprava od jedne evropske izjave koja na kraju nije dobila potpise svih 27 država.
IZVORI: EUobserver, EEAS, STA, Delo, 24UR, Ured predsjednice Republike Slovenije.
