World News

RAT KOJI NIKO NE ŽELI SVE JE BLIŽI: Jedan pogrešan udar može pokrenuti lanac odmazde

POVLAČENJA SVE MANJE: Britanija otvara raketne tajne Kijevu, Moskva prijeti odgovorom, Iran mijenja pravila u Hormuzu

Direktan rat Rusije i NATO-a nije počeo niti Alijansa smatra da je napad neposredan. Ipak, raketni udari, prijetnje odmazdom, sankcije i borba za strateške pomorske pravce opasno su suzili prostor za pogrešan potez.

Najveća opasnost za svijet danas možda nije odluka neke vlade da svjesno pokrene veliki rat. Mnogo je opasnija mogućnost da do njega dođe postepeno – kroz niz udara, prijetnji, ekonomskih blokada i odgovora iz kojih se više niko neće moći povući bez političkog poraza.

Rat u Ukrajini odavno nije izoliran sukob Moskve i Kijeva. Zapadne zemlje sve otvorenije učestvuju u naoružavanju, obuci i tehnološkom osposobljavanju Ukrajine, dok Rusija takve poteze predstavlja kao dokaz direktnog učešća NATO država u ratu.

Istovremeno, sukob SAD-a i Irana prelazi iz vojne u ekonomsku fazu, a pitanje kontrole Hormuškog tjesnaca postaje jedan od najvažnijih globalnih sigurnosnih problema.

RAKETE POMJERAJU GRANICE RATA

Britanski premijer Andy Burnham najavio je da će London Ukrajini omogućiti pristup povjerljivim tehničkim informacijama o britanskim dijelovima raketa Storm Shadow, odnosno francusko-britanske verzije SCALP.

Cilj je pomoći Ukrajini da u budućnosti proizvodi ili sastavlja vlastite projektile velikog dometa. Vojni stručnjaci upozoravaju da takva proizvodnja neće početi preko noći, ali je politička poruka već poslana: London želi dugoročno osposobiti Kijev za udare daleko iza linije fronta.

Moskva je odgovorila upozorenjem da bi nastavak ukrajinskih napada britanskim projektilima mogao dovesti do udara na britanske vojne ciljeve, uključujući objekte izvan teritorije Ukrajine. Takva prijetnja predstavlja posebno opasan korak jer bi eventualni napad na državu članicu NATO-a otvorio potpuno novu sigurnosnu krizu.

Ipak, važno je naglasiti da NATO trenutno ne vidi neposrednu opasnost od direktnog ruskog napada na neku od svojih članica. Alijansa, međutim, bilježi rast hibridnih aktivnosti, sabotaža i incidenata čiji počinioci često nisu odmah poznati ili ih nije moguće nezavisno utvrditi.

Upravo u toj sivoj zoni nalazi se najveći rizik. Pogrešno protumačen dron, eksplozija na vojnom objektu ili napad izveden oružjem neke članice NATO-a mogao bi izazvati odgovor koji prvobitno nije bio planiran.

NOVAC, ZAMRZNUTA IMOVINA I HORMUZ POSTAJU ORUŽJE

Evropske zemlje ponovo raspravljaju o mogućnosti korištenja zamrznute ruske državne imovine za pomoć Ukrajini. U Evropskoj uniji blokirano je približno 210 milijardi eura ruske imovine, od čega se oko 185 milijardi nalazi u belgijskom Euroclearu.

Belgija se protivi oduzimanju glavnice zbog mogućih pravnih i finansijskih posljedica. Evropska unija zato je Ukrajini odobrila kredit od 90 milijardi eura za 2026. i 2027. godinu, dok pojedine članice sada traže ponovno otvaranje rasprave o ruskom novcu.

Na drugom frontu, američko Ministarstvo finansija pokrenulo je veliku kampanju ekonomskog pritiska na Iran. Sankcionirani su deseci kompanija, pojedinaca i brodova, dok se stranim partnerima Teherana prijeti sekundarnim sankcijama ukoliko pomažu obuhvaćene iranske aktivnosti.

Ali najvažnija karta Teherana nije samo nafta nego Hormuški tjesnac, jedan od ključnih prolaza za svjetsku energetsku trgovinu. Iran i Oman razgovaraju o privremenom režimu plovidbe prema kojem bi brodovi djelimično prolazili iranskim teritorijalnim vodama.

Konačan sporazum još nije postignut. Sama činjenica da se o pravilima plovidbe pregovara s Teheranom, međutim, pokazuje koliko je porasla iranska pregovaračka moć.

TAJNI KANALI JOŠ RADE

Nenajavljeni dolazak direktora CIA-e Johna Ratcliffea u Moskvu privukao je ogromnu pažnju. Posjeta je potvrđena, ali njen puni dnevni red nije objavljen. Kremlj je saopćio da se Ratcliffe nije sastao s Vladimirom Putinom, zbog čega tvrdnje da je ruskom predsjedniku prenio ultimatum ostaju samo medijska nagađanja.

Nekoliko dana kasnije američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner razgovarali su s Putinom, a zatim otputovali u Kijev. Veliki napredak nije postignut, ali njihovo putovanje pokazuje da komunikacijski kanali između Washingtona, Moskve i Kijeva još nisu potpuno zatvoreni.

To je trenutno možda i najvažnija vijest. Svijet još nije stigao do tačke bez povratka, ali joj se približava svaki put kada se granica dopuštenog pomjeri još nekoliko kilometara u dubinu protivničke teritorije.

Veliki kontinentalni rat ne mora početi unaprijed pripremljenom invazijom. Dovoljan može biti pogrešno identificiran napad, politički pritisak da se uzvrati i lanac odmazde koji više niko ne uspije zaustaviti.

Još nismo u velikom ratu. Ali ubrzano uklanjamo sigurnosne mehanizme koji su trebali spriječiti da do njega ikada dođe.

Tekst je pripremljen uz pomoć AI alata, uz uredničku obradu i provjeru dostupnih izvora.Ključne korekcije izvornog teksta

U Euroclearu nije zamrznuto 300 milijardi eura, nego približno 185 milijardi; oko 210 milijardi nalazi se na području cijele EU. Reuters

Iran i Oman još nisu zaključili konačan sporazum o novoj ruti kroz Hormuški tjesnac, nego pregovaraju o privremenom koridoru. IranWire

Sadržaj razgovora direktora CIA-e u Moskvi nije objavljen, a Ratcliffe se nije sastao s Putinom. The Guardian

NATO navodi da trenutno ne vidi neposrednu opasnost od direktnog napada na članicu Alijanse. Reuters

Britanska pomoć odnosi se na tehničke informacije potrebne za buduću ukrajinsku proizvodnju projektila, a ne na trenutni početak masovne proizvodnje. Associated Press

Američka kampanja protiv Irana uključuje gotovo 60 sankcioniranih meta i prošireni rizik sekundarnih sankcija. Ministarstvo finansija SAD-a

Napomena: U pripremi teksta i pojedinih ilustracija korišteni su AI alati. Sadržaj je urednički pregledan i provjeren prije objave.

Povezani članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button