RIJEČI PREDSJEDNIKA NUKLEARNE SILE NISU KAFANSKA PRIČA
Kada običan čovjek pogriješi u rečenici, ispravi se i nastavi dalje. Kada predsjednik najveće svjetske vojne sile kaže da je neku državu “pogodio nuklearnim”, tržišta, vojske i obavještajne službe ne mogu jednostavno odmahnuti rukom.
Takav govor stvara paniku, hrani propagandu i omogućava svim stranama da izjavu tumače onako kako im odgovara. Trumpovi protivnici koriste je kao navodno priznanje nuklearnog napada, dok njegove pristalice svaku zabrinutost proglašavaju histerijom.
Istina je između te dvije krajnosti: nema dokaza da je nuklearno oružje upotrijebljeno, ali je Trumpov način komunikacije neodgovoran i opasan.
Situacija je dodatno zabrinjavajuća jer je Trump 13. jula najavio napad na iranski kompleks Pickaxe Mountain, duboko ukopanu lokaciju za koju stručnjaci procjenjuju da je izvan dometa najjačih američkih bombi za uništavanje bunkera. Trump nije najavio nuklearni udar, ali kada političar istovremeno prijeti napadom i neprecizno koristi riječ “nuklearno”, javnost s razlogom postavlja pitanja.
DA LI BI DRUGE NUKLEARNE SILE AUTOMATSKI UZVRATILE?
Tvrdnja da bi Rusija, Kina ili neka druga nuklearna država automatski morale nuklearnim oružjem napasti Ameriku nije tačna.
Uzajamno osigurano uništenje nije dogovor prema kojem sve nuklearne sile zajednički kažnjavaju državu koja prva upotrijebi atomsku bombu. To je princip odvraćanja: država ne napada nuklearnog protivnika jer zna da bi preživjele neprijateljske snage mogle uzvratiti i uništiti i napadača.
Iran, prema javno dostupnim podacima, nema potvrđeno nuklearno oružje. Zbog toga eventualni američki nuklearni udar na Iran ne bi automatski aktivirao ruski ili kineski nuklearni odgovor.
Međutim, posljedice bi ipak mogle biti katastrofalne. Bio bi srušen nuklearni tabu koji traje od 1945. godine. Druge države zaključile bi da ih samo vlastita atomska bomba može zaštititi. Počela bi nova trka u naoružanju, a svaka naredna kriza bila bi opasnija.
NAJVEĆA OPASNOST NIJE JEDNA NESPRETNA REČENICA
Najlakše je ovu priču svesti na pitanje je li Trump pogriješio u govoru. Mnogo važnije pitanje glasi: zašto se nuklearne prijetnje, uništavanje čitavih država i masovni vojni napadi sve češće predstavljaju kao običan politički marketing?
Nuklearno oružje nije “velika bomba”.
Njegova upotreba ne završava samo rušenjem vojne baze. Ona donosi masovno stradanje civila, radijaciju, dugoročne bolesti, uništenu prirodu i mogućnost šireg rata kojem niko ne može garantovati granice.
Zato nije odgovorno tvrditi da je Trump već naredio nuklearni napad. Dokaza za to nema.
Ali je jednako neodgovorno braniti njegov govor tvrdnjom da su to samo riječi. Kada takve riječi izgovori čovjek koji ima pristup nuklearnim kodovima, one nikada nisu samo riječi.
Izvori: American Presidency Project, Arms Control Association, Reuters
