Nova drama: Stevandić optužio Sarajevo za lažirane procese i pritiske na RS
Odgovor na Stevandićeve tvrdnje: između straha, politike i stvarnosti..
Piše: Roksana
U posljednjim istupima Nenada Stevandića iznesene su teške optužbe o navodnoj zavjeri protiv Republike Srpske, u kojoj se, prema njegovim riječima, koriste mediji, pravosuđe i politički pritisci iz Sarajeva. Takve poruke ne treba olako odbaciti, ali ih je nužno hladno analizirati, bez emocija i političkog navijanja.
Prije svega, ozbiljne optužbe traže ozbiljne dokaze. U javnom prostoru nisu ponuđeni konkretni dokumenti, imena ili presude koje bi nedvosmisleno potvrdile postojanje organizovanog “podzemlja” koje upravlja procesima protiv Srba. Bez toga, ovakve tvrdnje ostaju u sferi političke interpretacije, a ne provjerljive činjenice.
Drugo, problem politizovanog pravosuđa u Bosni i Hercegovini je stvaran, ali on nije usmjeren samo prema jednom narodu ili entitetu. Selektivna pravda, sporost sudova i gubitak povjerenja građana pogađaju sve. Svođenje tog problema isključivo na napad na Republiku Srpsku pojednostavljuje kompleksnu i duboko narušenu pravnu stvarnost u cijeloj zemlji.
Treće, retorika koja koristi izraze poput “političke likvidacije” i “aparthejda” podiže tenzije i dodatno dijeli društvo. Takav jezik možda kratkoročno mobiliše pristalice, ali dugoročno zatvara prostor za dijalog i kompromis, koji su nužni u zemlji poput BiH.
Posebno zabrinjava prebacivanje odgovornosti na opoziciju u Republici Srpskoj, koju Stevandić implicitno označava kao saučesnika. To više liči na unutrašnji politički obračun nego na iskren pokušaj zaštite institucija i interesa građana.
Na kraju, pozivi na sabornost i “govorenje istine” zvuče snažno, ali bez jasnih, konkretnih prijedloga ostaju prazne poruke. Građani su umorni od dramatičnih upozorenja i traže rješenja za svakodnevne probleme – sigurnost, posao i funkcionalne institucije.
Zaključno, ako postoji stvarna prijetnja ustavnom poretku i ravnopravnosti, ona se mora dokazivati činjenicama, a ne pojačavati strahom. Politička odgovornost danas znači smirivanje situacije i jačanje povjerenja, a ne produbljivanje podjela u već ionako krhkom društvu.
