Tišina koja je zabrinula saveznike: Zašto šef Pentagona više ne govori o Tajvanu? Jedan izostavljen detalj izazvao veliku pažnju
Na sigurnosnom forumu Shangri-La u Singapuru američki ministar odbrane Pete Hegseth govorio je o odnosima sa saveznicima, kineskom vojnom jačanju i budućnosti američke strategije u Aziji. Međutim, pažnju analitičara nije privuklo ono što je rekao, već ono što nije rekao.
Prvi put nakon više od deset godina američki predstavnik na ovom važnom skupu nije spomenuo Tajvan tokom glavnog obraćanja. Prošle godine Tajvan je bio jedna od centralnih tema, dok je sada potpuno izostavljen iz govora.
Takav potez odmah je izazvao zabrinutost u Taipeiju i istovremeno zadovoljstvo u Pekingu, jer mnogi pokušavaju protumačiti da li se iza toga krije promjena američke politike prema jednom od najosjetljivijih pitanja u odnosima SAD-a i Kine.
Kina koristi trenutak za jačanje moći
Dok Washington vodi računa o više međunarodnih kriza istovremeno, Kina nastavlja ubrzano razvijati svoje vojne kapacitete.
Prema analizi satelitskih snimaka koju prenosi Reuters, Peking gradi veliku mrežu nuklearne infrastrukture koja uključuje lansirne rampe, bunkere i komunikacijske centre povezane s interkontinentalnim projektilima.
Stručnjaci smatraju da je cilj osigurati da Kina zadrži sposobnost nuklearnog odgovora čak i u slučaju eventualnog prvog udara protivnika.
Drugim riječima, Kina ne želi samo povećati broj projektila nego i osigurati da njen nuklearni arsenal ostane funkcionalan u najgorem mogućem scenariju.
Ovakav razvoj događaja dolazi u trenutku kada se procjenjuje da bi Peking do kraja decenije mogao imati oko hiljadu nuklearnih bojevih glava, što bi ga dodatno približilo nuklearnim silama poput Sjedinjenih Država i Rusije.
Ako je ovo istina, Iran ulazi u nepoznato: Predsjednik navodno digao ruke od funkcije
Svijet ulazi u novu nuklearnu eru?
Tokom posljednjih nekoliko godina često se govorilo o ratu u Ukrajini i sukobima na Bliskom istoku, ali stručnjaci sve više upozoravaju da bi najveći geopolitički izazov mogao nastati upravo u Azijsko-pacifičkoj regiji.
Međunarodni institut za strateške studije upozorio je da bi eventualni sukob između SAD-a i Kine oko Tajvana mogao nositi ozbiljan rizik nuklearne eskalacije. Takve procjene danas zvuče mnogo ozbiljnije nego prije nekoliko godina jer obje sile ubrzano modernizuju svoje vojne kapacitete.
Istovremeno, dio analitičara smatra da Kina koristi trenutak kada je Amerika angažovana na više frontova kako bi povećala svoj politički i vojni uticaj u regiji.
Da li se mijenja globalni odnos snaga?
Možda najvažnije pitanje nije da li Kina jača svoje nuklearne kapacitete – to je proces koji traje godinama. Pravo pitanje jeste da li se iza promjene američke retorike krije i promjena strategije.
Ako Washington zaista počne smanjivati fokus na Tajvan, kako će reagovati njegovi azijski saveznici? I da li svijet ulazi u period nove utrke u naoružanju kakvu nismo vidjeli od završetka Hladnog rata?
Odgovori na ta pitanja mogli bi oblikovati globalnu sigurnost tokom narednih decenija.
Izvori: Jutarnji list, Reuters, Međunarodni institut za strateške studije (IISS)
