Izbori su završeni, političke stranke već razgovaraju o budućoj vlasti, ali jedno pitanje ponovo je otvoreno: šta nam govori više od 400.000 nevažećih glasačkih listića?
Politička organizacija Crvene linije zatražila je od Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine detaljnu analizu nevažećih listića na Općim izborima 2026. godine.
Zahtjev dolazi nakon nezadovoljavajućeg izbornog rezultata ove organizacije, koja smatra da podrška koju je imala tokom kampanje nije odgovarala konačnom ishodu.
Međutim, ovdje treba odmah razdvojiti dvije stvari.
Nezadovoljstvo izbornim rezultatom nije dokaz izborne nepravilnosti.
Ali ni činjenica da su izbori završeni ne znači da pitanja o njihovom provođenju treba zanemariti.
Povjerenje građana ne gradi se političkim uvjeravanjima, nego transparentnim i provjerljivim informacijama.
ČETIRISTO HILJADA LISTIĆA – ŠTA TA BROJKA ZAISTA ZNAČI?
Prema podacima objavljenim tokom obrade rezultata, na različitim nivoima izbora evidentirano je približno 400.000 nevažećih glasačkih listića.
To je velika brojka koja zaslužuje objašnjenje.
Ali važno je razumjeti da se radi o zbiru nevažećih listića za više izbornih nivoa.
Jedan birač na Općim izborima dobija više glasačkih listića.
Zbog toga nije tačno automatski zaključiti da je 400.000 različitih građana pogrešno glasalo ili da je toliko glasova nekome ukradeno.
Nevažeći listić može nastati iz više razloga.
Neki birači ne označe nijednog kandidata ili političku opciju.
Drugi pogrešno popune listić.
Postoje i slučajevi u kojima birači namjerno ostavljaju prazan ili nevažeći listić kao izraz nezadovoljstva.
Zato je ključno znati koliko je listića ostalo prazno, koliko je proglašeno nevažećim zbog nepravilnog označavanja i postoje li značajne razlike između pojedinih izbornih jedinica.
Bez takve analize velika brojka može proizvesti mnogo rasprave, ali malo stvarnog razumijevanja.
CIK TREBA OBJAVITI PODATKE KOJE GRAĐANI MOGU RAZUMJETI
Centralna izborna komisija objavljuje izborne rezultate i statističke podatke.
Međutim, javnosti nisu dovoljni samo zbirni brojevi.
Potrebna su jasna objašnjenja koja će pokazati gdje je zabilježeno najviše nevažećih listića, iz kojih razloga i kako su pojedini listići evidentirani.
Posebnu pažnju zaslužuje primjena novih izbornih tehnologija.
Jedno od očekivanja bilo je da će skeneri i drugi tehnički mehanizmi povećati transparentnost i smanjiti mogućnost nepravilnosti.
Dostupni izvještaji ukazuju da je na pojedinim izbornim nivoima broj nevažećih listića smanjen u odnosu na 2022. godinu.
To je važan podatak.
Ali detaljna analiza ipak može pokazati jesu li postojali problemi u pojedinim sredinama, kako su birači razumjeli nova pravila i jesu li potrebna dodatna poboljšanja.
Takva provjera ne bi trebala biti predstavljena kao napad na CIK.
Naprotiv, javno objašnjenje podataka može pomoći jačanju povjerenja u izborne institucije.
NI STRANKE NE MOGU SVAKI PORAZ PRIPISIVATI SUMNJI
Postoji i druga strana ove priče.
Političke organizacije imaju pravo tražiti provjere, podnositi prigovore i ukazivati na konkretne nepravilnosti.
Ali ako tvrde da izborni rezultati ne odražavaju stvarnu podršku građana, moraju ponuditi dokaze koji nadilaze utiske iz predizborne kampanje.
Posjećen skup ne znači automatski veliki broj glasova.
Podrška na društvenim mrežama nije isto što i izborni rezultat.
A broj nevažećih listića sam po sebi ne dokazuje manipulaciju.
Odgovornost za povjerenje u izbore zato nije samo na CIK-u.
I političke stranke moraju pažljivo razlikovati opravdane zahtjeve za transparentnost od optužbi koje još nisu dokazane.
ZAKLJUČAK: GRAĐANI ZASLUŽUJU ODGOVORE, A NE NOVE SUMNJE BEZ DOKAZA
Zahtjev Crvenih linija za detaljnom analizom nevažećih listića otvara legitimno pitanje.
Javnost ima pravo znati kako su listići obrađeni, zašto su proglašeni nevažećim i kakve su rezultate dale nove izborne tehnologije.
Istovremeno, nijedan politički subjekt ne bi smio predstavljati sumnje kao utvrđene činjenice.
Izborni sistem mora biti dovoljno transparentan da se podaci mogu provjeriti, a eventualne nepravilnosti ispitati u skladu sa zakonom.
Jer najgore što se može dogoditi jeste da se rasprava o izborima pretvori u beskrajno međusobno optuživanje bez konkretnih dokaza.
Građanima nisu potrebne nove političke predstave.
Potrebni su im jasni podaci i institucije kojima mogu vjerovati.
Šta vi mislite: jesu li nevažeći listići prvenstveno posljedica grešaka birača, svjesnog protesta ili problema koje treba dodatno istražiti?
Napišite mišljenje u komentarima i pratite Pumpajj.com.
Izvori: RTV USK, 24.10.2026; Nezavisne novine, 09.10.2026; Centralna izborna komisija BiH, preliminarni rezultati Općih izbora 2026.
Napomena: Tekst predstavlja autorski politički komentar. Ne postoje dokazi navedeni u korištenim izvorima koji bi opravdali zaključak da svi nevažeći listići predstavljaju izbornu manipulaciju.
