Kinezi iskopali rekordnu količinu zlata u Srbiji – sve završilo kod jednog kupca

Zlato iz Srbije završilo u trezoru države: Kinezi iskopali rekord, NBS sve otkupila

Nije svako zlato koje se iskopa u Srbiji otišlo preko granice. Naprotiv, ono najvrednije završilo je kod jednog kupca – Narodne banke Srbije.

Kineska kompanija Serbia Zijin Copper, koja upravlja rudnikom bakra i zlata u Boru, u 2025. godini prodala je čak 4,3 tone zlata. Kupac je bila srbijanska centralna banka, koja je preuzela 344 zlatne poluge, svaka teška nešto više od 12 kilograma.

Kinezi kopaju, država kupuje

Rudnik u Boru je od kraja 2018. godine pod većinskom kontrolom kineske kompanije Zijin Mining. Tada je Zijin dokapitalizacijom preuzeo 63 posto nekadašnjeg državnog giganta RTB Bor.

Po važećim pravilima, zlato koje se proizvede u Srbiji prvo mora biti ponuđeno Narodnoj banci Srbije. Tek ako NBS odbije kupovinu, kompanija može tražiti dozvolu za izvoz. Prema podacima koje je objavio Forbes Serbia, centralna banka do sada nije odbijala takve ponude.

Od trenutka kada su Kinezi ušli u Bor, NBS je od njih otkupila ukupno 16,3 tone zlata.

Koliko je novca u pitanju?

Samo od prodaje zlata u 2025. godini, Serbia Zijin Copper ostvarila je oko 48,4 milijarde dinara, odnosno približno 400 miliona eura prihoda.

Ukupni prihodi kompanije od bakra, zlata i srebra iznosili su oko 227,6 milijardi dinara. Najviše novca donio je bakar – oko 173,4 milijarde dinara.

Prema procjenama na osnovu tih podataka, Narodna banka Srbije je u prosjeku plaćala oko 3.000 eura za jednu trojsku uncu zlata, odnosno za 31,1 gram. Cijena zlata na svjetskom tržištu tokom 2025. kretala se okvirno između 2.500 i 3.700 eura po unci.

Srbija gomila zlatne rezerve

Ono što je posebno važno jeste da NBS zlato sa domaćeg tržišta kupuje u dinarima. Drugim riječima, država jača svoje rezerve koristeći domaću valutu, a ne devize.

Srbija je posljednjih godina znatno povećala zlatne rezerve. U martu ove godine one su dostigle 53,7 tona, što je više od tri puta više nego 2012. godine, kada su iznosile nešto manje od 15 tona.

Njihova vrijednost danas se procjenjuje na oko 6,9 milijardi eura. Rast nije došao samo zbog veće količine zlata, nego i zbog velikog skoka cijene zlata na svjetskom tržištu.

Ova priča ima dvije strane. S jedne strane, Srbija povećava zlatne rezerve, što u nesigurnim vremenima može biti pametan potez. Zlato je uvijek bilo neka vrsta osiguranja kada valute, tržišta i politika počnu da se tresu.

S druge strane, ostaje pitanje koliko obični građani zaista osjete korist od rudnog bogatstva koje se vadi iz zemlje. Jer narod često vidi samo kamione, prašinu, zagađenje i velike brojke u izvještajima, ali ne vidi bolji život, veće plate i sigurniju budućnost.

Zlato je ostalo u državnom trezoru. Pitanje je samo hoće li se to bogatstvo jednog dana pretvoriti i u bolji život za ljude, ili će ostati samo lijepa brojka u papirima.

Izvor: Forbes Serbia, NBS