Tužilaštvo nije moglo utvrditi čiji je glas, iako je DNS već priznao ko govori na snimku
Odluka Okružnog javnog tužilaštva u Istočnom Sarajevu da ne provodi istragu protiv Nenada Nešića otvorila je pitanje koje je mnogo veće od jednog političara i jednog predizbornog skupa: koliko dokaza je zapravo potrebno da institucije barem provjere sumnje u trgovinu političkim utjecajem?
Krivičnu prijavu podnio je Transparency International u BiH nakon što se pojavio audiosnimak sa predizbornog skupa DNS-a u Višegradu iz septembra 2024. godine. Na snimku se čuje govornik koji poziva okupljene da ostvare dobar izborni rezultat, a zatim govori kako može pomoći kandidatima iz Višegrada da dođu do posla u Graničnoj policiji, SIPA-i i Direkciji za koordinaciju policijskih tijela.
Tužilaštvo je u aprilu 2026. godine odlučilo da neće provoditi istragu, uz obrazloženje da nije moguće pouzdano utvrditi da se na snimku čuje upravo Nešić.
Stranka potvrdila govornika, Tužilaštvu to nije bilo dovoljno
Najsporniji dio cijelog slučaja jeste činjenica da DNS u postupku pred izbornim organima nije negirao da je Nešić govorio na skupu. Stranka je tvrdila da njegove riječi nisu predstavljale obećanje zapošljavanja u zamjenu za glasove, već ponudu pomoći svim građanima Višegrada koji ispunjavaju uslove konkursa.
Drugim riječima, DNS je osporavao značenje izgovorenih riječi, ali ne i identitet govornika. Uprkos tome, Tužilaštvo je zaključilo da identitet osobe sa snimka nije moguće utvrditi.
Općinska izborna komisija Višegrad ranije je utvrdila kršenje Izbornog zakona, nakon čega je DNS kažnjen sa 3.000 KM. TI BiH je Tužilaštvu, kako tvrdi, dostavio snimak, fotografije, medijske izvještaje, objave sa društvenih mreža, odluku izborne komisije i izjašnjenje samog DNS-a.
Ipak, nije došlo ni do saslušanja Nešića i organizatora skupa kojim bi se moglo pokušati utvrditi ko je govorio, gdje je snimak nastao i u kakvom kontekstu su riječi izgovorene.
Lakše istražiti onoga ko je snimao?
Pritužba TI BiH na odluku o neprovođenju istrage također je odbijena. Posebnu zabrinutost izazvala je napomena da bi osoba koja je napravila snimak mogla biti krivično gonjena zbog neovlaštenog snimanja.
Takva poruka može imati ozbiljne posljedice. Građaninu koji dokumentuje moguće zloupotrebe na javnom političkom skupu praktično se poručuje da bi se i sam mogao naći pod istragom, dok osoba čije su izjave prijavljene neće nužno biti ni saslušana.
To ne znači da je Nešić automatski kriv za krivično djelo. Krivica se može utvrditi samo u zakonitom postupku. Ali upravo je problem u tome što istraga nije ni provedena, iako su postojali materijali koje je bilo moguće dodatno provjeriti.
Kada politička stranka potvrdi ko govori na snimku, izborna komisija kazni tu stranku zbog izgovorenih riječi, a Tužilaštvo ipak tvrdi da ne može utvrditi identitet govornika, građani s razlogom postavljaju pitanje čemu institucije zapravo služe.
Možda sadržaj snimka ne bi bio dovoljan za optužnicu ili osuđujuću presudu. To se bez provedene istrage ne može znati. Ali odbijanje da se saslušaju akteri i provjere dostavljeni dokazi ostavlja utisak da se od institucija ne traži istina, već razlog da predmet što prije zatvore.
Izvor: Transparency International BiH, Vijesti.ba i FENA
