RAT SE ŠIRI BLISKIM ISTOKOM: BAHREIN I KUVAJT NAVODNO TAJNO BOMBARDOVALI IRAN
Rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana mogao bi ulaziti u još opasniju fazu nakon izvještaja da su Bahrein i Kuvajt prvi put direktno poslali svoje borbene avione u napade na ciljeve unutar Irana.
Prema pisanju američkog lista The Wall Street Journal, napadi su izvedeni ranije tokom jula, ali su do sada držani daleko od očiju javnosti.
Pozivajući se na osobe upoznate s operacijom, list navodi da su pogođena iranska skladišta raketa i dronova, kao i drugi vojni objekti.
Vlasti Bahreina i Kuvajta zasad nisu javno potvrdile da su njihovi avioni ulazili u iranski zračni prostor niti da su gađali ciljeve na teritoriji te zemlje.
ARAPSKE DRŽAVE VIŠE NE ŽELE SAMO ČEKATI
Ukoliko se navodi potvrde, riječ je o prvom poznatom direktnom napadu Bahreina i Kuvajta na Iran.
Obje države imaju bliske vojne odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama i na njihovoj teritoriji nalaze se važne američke baze.
Iran je tokom posljednjih sedmica više puta gađao američke vojne lokacije i drugu infrastrukturu u Bahreinu i Kuvajtu. Kuvajtske i bahreinske snage prijavljivale su presretanje iranskih raketa i dronova, dok je u Kuvajtu pogođeno i postrojenje za proizvodnju električne energije i desalinizaciju vode.
Izgleda da su dvije zaljevske države procijenile da samo presretanje više nije dovoljno i da Iran mora osjetiti direktan odgovor.
UAE NAVODNO POMAGAO IZ SJENE
Prema istom izvještaju, Ujedinjeni Arapski Emirati pružili su obavještajne podatke o potencijalnim ciljevima, kao i zaštitu avionima koji su učestvovali u operaciji.
UAE je ranije javno pozivao na smirivanje sukoba, ali je The Wall Street Journal već izvještavao da su Emirati u ranijim fazama rata izvodili vlastite napade na iranske vojne položaje.
Ovi navodi ukazuju da se iza zatvorenih vrata stvara mnogo šira vojna koordinacija zaljevskih zemalja protiv Irana.
Do sada su mnoge arapske države pokušavale ostati između Washingtona i Teherana, pružajući Amerikancima baze, ali istovremeno izbjegavajući otvoreni rat s Iranom.
Ako su Bahrein i Kuvajt zaista poslali avione u napad, ta granica sada je pređena.
OPASNOST OD IRANSKE ODMAZDE
Iran će eventualno učešće zaljevskih država vjerovatno pokušati predstaviti kao dokaz da se protiv njega ne bori samo Amerika, nego čitav regionalni savez.
To bi moglo donijeti nove napade na američke baze, vojne aerodrome, energetska postrojenja i luke u Bahreinu, Kuvajtu i UAE-u.
Posebno je osjetljiv Bahrein, u kojem se nalazi sjedište Pete flote američke mornarice. Kuvajt također ima veliki broj američkih vojnika i logističkih objekata.
Teheran je već pokazao da je spreman gađati države koje smatra učesnicima američke kampanje. Iran je posljednjih dana napadao ciljeve u Bahreinu, Kuvajtu, Jordanu i Iraku, dok su pojedine rakete i dronovi presretnuti prije nego što su stigli do svojih meta.
RAT KOJI VIŠE NIJE SAMO AMERIČKO-IRANSKI
Posljednja eskalacija počela je nakon što je američki predsjednik Donald Trump 8. jula objavio da primirje više ne važi.
Američka vojska od tada izvodi gotovo svakodnevne napade na iranske komandne centre, raketne položaje, skladišta dronova i pomorsku infrastrukturu.
Iran odgovara napadima na američke snage i objekte u susjednim zemljama. Takva razmjena udara sada uvlači države Zaljeva sve dublje u sukob koji su ranije pokušavale držati izvan svojih granica.
Ono što je započelo kao sukob Washingtona i Teherana sve više liči na regionalni rat u kojem više nije jasno ko je domaćin američkim snagama, a ko direktni učesnik borbi.
KOMENTAR
Najopasniji dio ove priče nije samo to što su Bahrein i Kuvajt možda bombardovali Iran.
Mnogo je ozbiljnije to što su napadi navodno izvedeni tajno. To znači da javnost u tim zemljama, ali i Iran, možda tek naknadno saznaju koliko je rat već proširen.
Takve operacije mogu kratkoročno iznenaditi protivnika, ali dugoročno povećavaju rizik od mnogo snažnije odmazde.
Bahrein i Kuvajt možda žele pokazati da neće mirno gledati iranske napade. Međutim, ulaskom u direktan rat postaju i legitimnija meta u očima Teherana.
Bliski istok je tako dobio još dva moguća učesnika sukoba, a prostor za politički dogovor postaje sve manji.
Izvor: The Wall Street Journal, Reuters
