BIH NIJE NA TRUMPOVOJ LISTI NOVIH CARINA: DA LI JE TO SLUČAJNOST ILI PORUKA WASHINGTONA?
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa uvela je nove carine za više od 60 zemalja svijeta, ali među njima nema Bosne i Hercegovine niti drugih država zapadnog Balkana.
Dok su Evropska unija, Velika Britanija, Kina i brojne druge zemlje obuhvaćene novim trgovinskim mjerama, region je ovaj put ostao izvan liste. To je odmah otvorilo pitanje da li se radi o svjesnoj političkoj odluci ili jednostavno o procjeni da je trgovinska razmjena sa zapadnim Balkanom premala da bi bila predmet novih američkih ograničenja.
ZAŠTO BALKAN NIJE NA LISTI?
Zvanično objašnjenje američke administracije odnosi se na borbu protiv proizvoda za koje postoji sumnja da su proizvedeni prisilnim radom.
Međutim, brojni ekonomski analitičari smatraju da taj argument predstavlja prije svega pravni osnov koji bi nove mjere mogao učiniti otpornijim na sudske izazove nakon što su ranije Trumpove carine bile osporene pred američkim sudovima.
Zapadni Balkan pritom nije obuhvaćen novim paketom.
Razloga može biti više. Američka trgovina sa zemljama regiona relativno je mala u poređenju s Evropskom unijom ili Kinom, pa uvođenje carina ne bi donijelo značajan ekonomski efekat. Istovremeno, Washington posljednjih mjeseci pokazuje interes za jačanje ekonomskih odnosa sa Srbijom, ali i za određene infrastrukturne i energetske projekte u Bosni i Hercegovini.
NE ZNAČI DA BIH NEĆE OSJETITI POSLJEDICE
Iako BiH nije direktno pogođena novim carinama, to ne znači da će ostati zaštićena od njihovih posljedica.
Bosanskohercegovačka privreda snažno je povezana s ekonomijama Evropske unije, koja je glavni vanjskotrgovinski partner zemlje. Ako evropski izvoz prema SAD-u oslabi ili dođe do novih trgovinskih poremećaja, dio posljedica mogao bi se preliti i na kompanije u BiH koje posluju s evropskim partnerima.
Drugim riječima, izostanak s američke liste ne znači automatski i izostanak ekonomskih posljedica.
AMERIČKI INTERES ZA ENERGETIKU
U tekstu se navodi da Washington želi razvijati nove projekte u Bosni i Hercegovini, među kojima se posebno spominje Južna gasna interkonekcija.
Evropska unija podržava diverzifikaciju snabdijevanja gasom i smanjenje zavisnosti od ruskog energenta, ali istovremeno insistira da svi projekti budu usklađeni s evropskim pravilima tržišnog takmičenja i energetskog zakonodavstva.
To znači da eventualni američki investitori neće moći imati monopol nad gasom niti istovremeno kontrolisati i infrastrukturu i isporuku energenata.
KOMENTAR
To što BiH danas nije na listi američkih carina dobra je vijest, ali ne treba iz nje izvlačiti zaključak da je region dobio poseban status ili privilegovan tretman.
Mnogo je vjerovatnije da Washington trenutno ima važnije trgovinske i geopolitičke prioritete od tržišta koje je relativno malo u globalnim okvirima.
S druge strane, američki interes za energetske i infrastrukturne projekte pokazuje da Balkan nije nestao s američke mape interesa. Umjesto trgovinskog pritiska, Washington trenutno više ulaže u politički i ekonomski utjecaj.
Hoće li se to pretvoriti u konkretne investicije ili ostati na nivou strateških razgovora, pokazaće naredni mjeseci.
Izvor: Nezavisne novine
