Kuvajt traži vojnu zaštitu Pakistana: Na stolu vojnici, avioni i energetski dogovor
Kuvajt i Pakistan vode razgovore koji bi mogli ozbiljno promijeniti sigurnosnu sliku Bliskog istoka. Prema informacijama Reutersa, Kuvajt želi znatno širu vojnu saradnju s Pakistanom, dok bi Islamabad zauzvrat dobio energetsku sigurnost, investicije i lakši pristup kuvajtskoj nafti i gorivu.
Pregovori su tek u početnoj fazi i nema garancije da će završiti formalnim sporazumom. Ipak, sama lista zahtjeva pokazuje koliko su pojedine zaljevske države zabrinute za svoju sigurnost i koliko više nisu spremne oslanjati se isključivo na zaštitu Sjedinjenih Američkih Država.
Kuvajt ne traži samo vojnu obuku
Pakistan i Kuvajt od 2023. godine imaju ograničenu saradnju koja obuhvata zajedničke vježbe i obuku vojnika. Međutim, Kuvajt sada navodno želi mnogo više.
Prema izvorima upoznatim s pregovorima, na kuvajtskoj listi nalaze se hiljade pakistanskih vojnika, borbeni avioni, dronovi, sistemi protivzračne odbrane i druga vojna infrastruktura. Drugim riječima, Kuvajt ne traži simboličnu podršku, već vidljivo vojno prisustvo koje bi potencijalnim napadačima pokazalo da napad na Kuvajt neće ostati bez odgovora.
Pakistan, ipak, zasad nije spreman obećati raspoređivanje borbenih jedinica. Jedan pakistanski sigurnosni zvaničnik jasno je poručio da Kuvajt traži gotovo sve, ali da slanje borbenih trupa trenutno nije predmet razmatranja.
To pokazuje da između kuvajtskih želja i onoga što je Islamabad spreman ponuditi još postoji velika razlika.
Iran čuva adut koji može uzdrmati cijeli svijet: Plan je napravljen prije 15 godina
Nafta i investicije u zamjenu za sigurnost
Pakistan u ovim pregovorima vidi priliku da ojača vlastitu energetsku sigurnost i privuče kapital koji mu je prijeko potreban.
Jedna od mogućnosti je izgradnja carinskog skladišta goriva u Pakistanu, koje bi omogućilo stvaranje većih rezervi nafte i derivata. Dvije zemlje već imaju međudržavni dogovor o snabdijevanju dizelom, a novi aranžman mogao bi tu saradnju podići na mnogo viši nivo.
Tako nastaje jednostavna računica: Kuvajt ima energente i novac, dok Pakistan ima veliku vojsku, borbene avione, raketne sisteme i nuklearno oružje.
Međutim, bilo bi pogrešno zaključiti da je Kuvajtu već obećana nuklearna zaštita. Reuters nije objavio da Pakistan namjerava koristiti svoje nuklearne kapacitete za odbranu Kuvajta. Za sada se razgovara prvenstveno o konvencionalnim snagama, vojnoj opremi, obuci i protivzračnoj odbrani.
Zaljevske države traže rezervnu zaštitu. Interes Kuvajta nije usamljen slučaj.
Pakistan već ima sporazum o uzajamnoj odbrani sa Saudijskom Arabijom, dok se razgovara i o širem aranžmanu u kojem bi učestvovala Turska. Bahrain je navodno zainteresovan za sličan sigurnosni sporazum, a Jordan za kupovinu oružja i vojnu obuku.
To je znak da se na Bliskom istoku stvara nova mreža savezništava. Zaljevske države i dalje sarađuju sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali očigledno žele dodatno osiguranje u slučaju da američka zaštita izostane ili bude ograničena.
Za Pakistan je to velika prilika, ali i ozbiljna opasnost. Svaki novi odbrambeni sporazum donosi novac, energente i politički utjecaj, ali povećava mogućnost da Islamabad bude uvučen u sukob koji nije započeo i koji ne može kontrolisati.
Kuvajt pokušava kupiti sigurnost, a Pakistan svoju vojnu snagu pretvoriti u energente, investicije i politički utjecaj. Takav dogovor odgovara objema stranama dok traje mir.
Pravi problem nastaje kada počnu padati rakete. Tada odbrambeni sporazumi prestaju biti unosan posao i postaju obaveza da se zbog saveznika uđe u rat.
Upravo zato Pakistan mora dobro procijeniti koliko daleko želi ići, jer u nestabilnom Zaljevu granica između vojnog odvraćanja i direktnog sukoba može nestati preko noći.
Izvor: Reuters (Reuters)
