Košarac vs. Krišto: Politički sukob zbog Južne interkonekcije
Južna interkonekcija između politike i realnosti..
Dok građani broje poskupljenja i strahuju od svake zime, državna politika se ponovo bavi sobom. Projekat Južne gasne interkonekcije – infrastrukturna priča koja bi trebala značiti veću energetsku sigurnost i diverzifikaciju – zapela je u lavirintu procedura, tumačenja i međustranačkih trzavica. Umjesto jasnih rokova i odgovornosti, javnost dobija oštre izjave i međusobna optuživanja.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac tvrdi da je nacrt sporazuma, koji je Vlada Federacije BiH uputila prema Vijeću ministara BiH, prošao potrebne korake i dobio pozitivna mišljenja, uključujući podršku iz RS. Problem je, prema njegovim riječima, nastao kada je predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto iznijela tezu da je Vlada FBiH navodno odustala od tog nacrta ili da dokument nema utemeljenje u zakonu. Ako je tačno da institucije nisu formalno obaviještene o promjeni stava, onda je riječ o ozbiljnom komunikacijskom i proceduralnom propustu. Ako nije – onda je javnost svjedok političkog nadigravanja.
U ovoj priči manje je važno ko je glasniji, a mnogo važnije ko je u pravu. Energetski projekti ne trpe političke reflekse kratkog daha. Južna interkonekcija nije ideološko pitanje, već strateško: BiH treba stabilnije snabdijevanje, alternativne pravce i jaču pregovaračku poziciju na tržištu gasa. Svako odlaganje produžava ranjivost sistema koji je već pokazao koliko je osjetljiv na geopolitičke i tržišne šokove.
Posebno zabrinjava obrazac koji se ponavlja: kada projekti dođu do tačke konkretne realizacije, počinju sporovi oko nadležnosti, formulacija i “pravnih osnova”. Naravno da zakonitost mora biti besprijekorna. Ali isto tako, pravna pitanja se rješavaju kroz raspravu i amandmane, a ne kroz beskonačno vraćanje na početak. U suprotnom, zakon postaje izgovor, a ne okvir.
Odgovornost je kolektivna. Vlada FBiH mora nedvosmisleno potvrditi ili demantovati tvrdnje o odustajanju od nacrta. Vijeće ministara BiH mora transparentno objasniti zbog čega tačka nije na dnevnom redu. A politički akteri, uključujući HDZ i SNSD, trebaju javnosti ponuditi činjenice, ne kvalifikacije. Građani nemaju luksuz čekanja da se politički nesporazumi sami od sebe razriješe.
Zaključak je jednostavan: energetska sigurnost ne smije biti taoc dnevne politike. Ako dokument postoji – neka ide u proceduru. Ako ne valja – neka se popravi. Sve ostalo je gubitak vremena koji BiH plaća skuplje nego što izgleda na papiru.
Izvori:
Slobodna Bosna
