HSP zvoni alarm! Federacija visi o koncu: kantoni prijete kolapsom!
HSP traži reformu kantona: fiskalna realnost ili politička strategija?
Bosna i Hercegovina već decenijama živi pod složenim administrativnim aparatom, gdje se čak gotovo pola budžeta Federacije troši na održavanje vlasti. Hrvatska stranka prava (HSP) ovih dana je otvoreno istakla da trenutna struktura kantona ugrožava ekonomsku budućnost Federacije, predlažući njihovo spajanje i tražeći podršku od američke ambasade. Na prvi pogled, ovo je klasičan apel za racionalizaciju i smanjenje birokracije, ali kad se sagleda širi kontekst, iza toga se kriju i politički slojevi koji ne smiju biti zanemareni.
HSP u svom pismu navodi da je gotovo 43 posto budžeta Federacije opterećeno administracijom, dok EU prosjek iznosi 16 posto. Takav podatak jasno ukazuje da je sistem preglomazan i finansijski neodrživ, ali pitanje je da li je spajanje kantona stvarno jedini put ka rješenju. Svaka reforma administrativnog ustroja nosi sa sobom niz političkih i etničkih implikacija, posebno u zemlji gdje su kantoni formirani upravo da zaštite prava konstitutivnih naroda. HSP tvrdi da bi reforma trebala biti fiskalno i funkcionalno motivisana, bez umanjenja prava naroda, ali praksa pokazuje da je balans između racionalizacije i političke stabilnosti izuzetno delikatan.
Finansijski aspekt koji stranka ističe je zabrinjavajući: planirani dug Federacije od 2,3 milijarde KM dodatno opterećuje ionako napet sistem. Dug od gotovo 8,9 milijardi KM prijeti ne samo ekonomskoj stabilnosti već i održivosti penzionog i zdravstvenog sektora, koji već danas bilježe deficit. Sa druge strane, trend odlaska mladih iz zemlje pokazuje da ekonomska perspektiva nije samo broj na papiru, već stvarni problem koji prijeti demografskoj održivosti. Ovi argumenti jasno pokazuju da fiskalna racionalizacija nije samo tehničko pitanje, već pitanje opstanka društva u cjelini.
Međutim, apel HSP-a upućen američkoj ambasadi otvara dodatna pitanja. Uključivanje međunarodnih partnera u unutrašnje administrativne reforme uvijek nosi rizik političke instrumentalizacije. Da li se traži podrška za čisto ekonomsku racionalizaciju ili se pokušava stvoriti spoljnopolitički pritisak na unutrašnji politički proces? Povijest reformi kantona pokazuje da su raniji pokušaji racionalizacije propali upravo zbog nedostatka političke volje, ali i zbog oštrih etničkih i stranačkih interesa.
U konačnici, inicijativa HSP-a je više od administrativnog prijedloga – ona je signal da finansijski i demografski problemi više ne mogu biti ignorisani. Ako se ozbiljno želi razmotriti spajanje kantona, to mora biti transparentan, inkluzivan proces, uz poštivanje prava svih naroda i istovremeno fokus na ekonomsku održivost. Bosna i Hercegovina se nalazi pred testom zrelosti – može li balansirati između fiskalne racionalnosti i političke stabilnosti ili će se reforme pretvoriti u novu tačku podjela.
Reforma kantona nije samo pitanje brojeva i budžeta, već pitanje budućnosti Federacije. HSP je otvorio važno pitanje, ali pravi izazov je u sposobnosti političara da sprovedu promjene koje će biti održive, pravedne i funkcionalne. Svaka odlaganja i kompromisi koji zanemaruju stvarnu ekonomsku realnost samo produbljuju krizu i ugrožavaju buduće generacije.
Izvori:crna-hronika.info
