Hrvatsko narodno vijeće Bosne i Hercegovine podržalo je ideju prema kojoj bi sadašnja entitetska struktura bila zamijenjena federacijom sastavljenom od deset kantona. Iz ove organizacije poručuju da bi takav model mogao očuvati cjelovitost države, osigurati široku autonomiju njenim dijelovima i smanjiti prostor za političke blokade i separatističke prijetnje.
Riječ je o prijedlogu Günthera Fehlingera, austrijskog ekonomiste i zagovornika proširenja Evropske unije i NATO-a. Važno je naglasiti da to nije zvanična inicijativa austrijske vlade, Evropske unije ili NATO-a, nego politička ideja pojedinca koju je HNV javno podržao.
DESET KANTONA UMJESTO DVA ENTITETA
Zagovornici ovog modela smatraju da je sadašnje uređenje Bosne i Hercegovine preskupo, previše složeno i nedovoljno funkcionalno. Umjesto Republike Srpske i Federacije BiH, cijela država bila bi organizovana kroz deset federalnih jedinica s većim stepenom lokalne autonomije.
Državni nivo zadržao bi ključne nadležnosti, dok bi kantoni upravljali oblastima koje se neposredno tiču svakodnevnog života građana. Ideja je da se odgovornost jasnije podijeli i da građani konačno znaju kojoj instituciji se trebaju obratiti kada imaju problem.
HNV tvrdi da se danas vlasti često skrivaju iza zamršene podjele nadležnosti. Kada nešto ne funkcioniše, odgovornost se prebacuje s općine na kanton, s kantona na entitet, a zatim na državu. Na kraju svi imaju dio vlasti, ali rijetko ko prihvata punu odgovornost.
HNV SE POZVAO NA SVOJ PRIJEDLOG IZ 1994. GODINE
U Hrvatskom narodnom vijeću navode da Fehlingerova zamisao nije potpuno nova. Sličan koncept usvojili su na Općem saboru Hrvata BiH u februaru 1994. godine, kada su zagovarali federalizaciju cijele zemlje.
Prema njihovom tumačenju, Washingtonski sporazum kasnije je preuzeo dio principa sadržanih u tom prijedlogu i otvorio put završetku sukoba između Armije Republike BiH i Hrvatskog vijeća obrane.
HNV sada poručuje da je vrijeme za novu i temeljitu ustavnu reformu jer daytonski sistem, prema njihovoj ocjeni, proizvodi skupu administraciju, političke blokade i stalne sporove oko nadležnosti.
PODRŠKA NIJE DOVOLJNA ZA PROMJENU USTAVA
Prijedlog nesumnjivo otvara jedno od najvažnijih pitanja za budućnost zemlje: može li Bosna i Hercegovina postati funkcionalnija bez ugrožavanja prava njenih naroda i građana?
Ipak, podrška jedne organizacije ne znači da je promjena ustavnog poretka blizu. Ukidanje entiteta zahtijevalo bi širok politički dogovor unutar Bosne i Hercegovine i složen ustavnopravni proces. U zemlji u kojoj se politički predstavnici teško usaglase i o mnogo manjim pitanjima, takav dogovor trenutno djeluje veoma udaljeno.
Zbog toga Fehlingerov prijedlog za sada treba posmatrati kao političku inicijativu koja pokreće raspravu, a ne kao gotov ili službeno prihvaćen plan za preuređenje države.
Izvor: Saopćenje HNV-a BiH, prenijelo “Oslobođenje“
