Aleksandar Olenik, advokat i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine, tvrdi da vlast u Srbiji kroz odnos prema nasljeđu devedesetih vodi dvostruku političku igru, posebno uoči izbora. U razgovoru za Slobodnu Bosnu iznio je niz oštrih ocjena o Aleksandru Vučiću, obrazovnoj politici, odnosu prema ratnim zločinima i mogućim regionalnim tenzijama.
Olenik smatra da je pitanje ispraćaja Ratka Mladića vlast nastojala držati između privatnog i državnog čina. Prema njegovoj ocjeni, takav pristup je trebao zadovoljiti najtvrđe biračko tijelo, a istovremeno izbjeći otvorenu političku štetu pred dijelom javnosti i međunarodnim partnerima.
On tvrdi da je Vučićeva politika zasnovana na prilagođavanju različitim publikama, ali procjenjuje da taj model ima sve manje dometa. Prema Olenikovim riječima, predsjednik Srbije ne uspijeva proširiti podršku izvan svog stabilnog biračkog jezgra.
POVRATAK U POLITIKU DEVEDESETIH
Potpredsjednik LSV-a smatra da je Srbija već dugo zarobljena nacionalističkim obrascima, a odgovornost za to pripisuje političkim strukturama koje, kako navodi, imaju kontinuitet s devedesetim godinama.
Posebno je istakao da lustracija nakon promjena 2000. godine, prema njegovom stavu, nije provedena na način koji bi spriječio povratak tadašnjih aktera u javni i politički život. Kao važan problem naveo je i obrazovanje, tvrdeći da historijski udžbenici često podstiču nacionalistički pogled na prošlost.
Olenik je kritizirao i utjecaj crkve na obrazovni sistem te uvođenje vjeronauke u državne osnovne škole. To su njegove političke ocjene, iznesene u kontekstu šire tvrdnje da društvo nije ozbiljno prošlo kroz suočavanje s ratnom prošlošću.
POZIV NA DIPLOMATSKI ODGOVOR
Kada je riječ o reakcijama Bosne i Hercegovine, Olenik smatra da bi Sarajevo trebalo koristiti mehanizme predviđene diplomatskim pravom. Naglasio je da BiH sama treba procijeniti stepen odgovora, ali je ustvrdio da bi izostanak reakcije bio loš signal.
Po njegovom mišljenju, stav bi trebale zauzeti i države Evropske unije, kao i sama Unija, kroz diplomatske ili druge mjere koje su im na raspolaganju. U intervjuu je iznio i tvrdnje o organizovanom dovođenju ljudi na skup, ali te navode treba posmatrati kao njegovu izjavu i političku ocjenu.
TENZIJE KAO MARKETING, A NE STVARNA MOĆ
Olenik ne očekuje veće, stvarne incidente u regionu koje bi, kako kaže, mogli režirati Vučić i njemu bliski politički akteri. Iako smatra da bi podizanje straha i tenzija moglo biti politički korisno vlastima, procjenjuje da Vučić danas nema kapacitet za ozbiljnije destabilizirajuće poteze ni u Srbiji ni izvan nje.
Prema njegovoj procjeni, moguće su medijske kampanje, oštra retorika i političko podizanje tenzija pred izbore, ali ne i širi sukobi. Kao primjer ograničenog dometa takve politike naveo je Crnu Goru, uz tvrdnju da Beograd, osim medijskih pritisaka i spinova, nema dovoljno snage da bitnije utiče na njen evropski put.
Slobodna Bosna, intervju s Aleksandrom Olenikom
