Ivan Penava je predstavio novu saborsku Rezoluciju o “osnaživanju Hrvata u BiH”, a već iz onoga što je rekao jasno je da se ne radi samo o lijepim riječima podrške.
Iza diplomatskog pakovanja stoji stara tema u novom odijelu: izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, pitanje “preglasavanja”, posebna izborna jedinica i poruka da Zagreb želi mnogo aktivnije gurati hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini.
Naravno, sve zvuči fino kada se kaže “ravnopravnost”, “konstitutivnost” i “evropski put BiH”. Ko bi bio protiv ravnopravnosti? Problem počinje kada se iza tih riječi pojavi pitanje: da li Hrvatska pomaže Hrvatima u BiH ili iz Zagreba pokušava uređivati unutrašnju arhitekturu susjedne države?
Tu više ne govorimo o čestitki za praznik, nego o ozbiljnoj političkoj intervenciji.
ZAGREB OBUKAO STARI ZAHTJEV U NOVO ODIJELO
Penava kaže da je Rezolucija nadogradnja na Deklaraciju iz 2018. godine i da donosi čvršći stav prema izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Prema ranijim izjavama, DP je tražio rješenje koje bi spriječilo da hrvatskog člana Predsjedništva, kako tvrde, biraju dominantno glasovi Bošnjaka. U ranijim nastupima Penava je govorio i o hrvatskoj izbornoj jedinici, uz tvrdnju da ona ne bi značila obnovu Herceg-Bosne niti rušenje Federacije BiH.
E sad, političari često kažu šta nešto “nije”, ali građani imaju pravo gledati šta bi to moglo postati.
Jer kada se u istu priču stave Herceg-Bosna, HVO, izborna jedinica i “mehanizmi” protiv onih koji navodno nameću Hrvatima predstavnika, onda u BiH zvone alarmi. Ne zato što neko ne želi prava Hrvatima, nego zato što je ova zemlja već previše puta platila cijenu “dobronamjernih” nacionalnih projekata.
HERCEG-BOSNA U PREAMBULI, DIPLOMATIJA U TEKSTU
Penava ističe da je važno što se u preambuli spominje historijska uloga Herceg-Bosne i HVO-a u odbrani hrvatskih krajeva u BiH. Za dio hrvatske javnosti to je pitanje ponosa. Za veliki dio Bosne i Hercegovine, to je politički vrlo osjetljiva tema.
I tu je problem. Ako želiš otvoriti ozbiljan razgovor o ravnopravnosti, onda ne krećeš od simbola koji će drugoj strani odmah zvučati kao povratak na najteže ratne teme.
To je kao da na pregovore o miru dođeš sa starom uniformom u torbi i kažeš: “Ma ne brinite, ovo je samo historijski detalj.”
Možda jeste detalj za Zagreb. Ali u BiH takvi detalji nikada nisu samo detalji.
IZBORNA JEDINICA ILI POLITIČKI TEST ZA BiH
Najosjetljiviji dio priče je mogućnost posebne izborne jedinice. Penava tvrdi da to treba ozbiljno razmotriti i da Hrvati u BiH trebaju odlučivati o svom položaju. To zvuči jednostavno, ali BiH nije jednostavna država. Svaki potez koji dira izborni sistem odmah otvara pitanje Federacije, Predsjedništva, kantona, odnosa naroda i građana.
Hrvati u BiH imaju stvaran politički problem ako se osjećaju da ne mogu izabrati svog legitimnog predstavnika. To ne treba negirati. Ali isto tako, rješenje ne može biti takvo da dodatno cementira etničke torove i pretvori BiH u tri odvojene političke sobe s jednim zajedničkim hodnikom.
BiH treba ravnopravnost, ali ne treba novo crtanje nevidljivih granica.
PENAVA PRIZNAO DA JE UBLAŽIO TON
Zanimljivo je da Penava priznaje kako je DP kroz dogovor s HDZ-om morao ublažiti neke stavove. Kaže da su određene mjere preoblikovane “blažim i diplomatskijim rječnikom”.
U prevodu: prvo su htjeli oštrije, pa su shvatili da se tako ne može u saborsku proceduru bez političke štete.
To dovoljno govori. Kada moraš prepakovati ideju da bi zvučala prihvatljivije, onda i sam znaš da si hodao po ivici.
Penava sada kaže da Hrvatska šalje poruku da su Sabor, Vlada i institucije uz hrvatski narod u BiH. To je legitimna politička poruka, ali ima i druga strana: Bosna i Hercegovina nije produženi izborni okrug Zagreba.
Hrvati u BiH jesu konstitutivan narod i imaju pravo na političku ravnopravnost. Ali BiH je suverena država i svako rješenje mora biti dogovoreno unutar BiH, a ne servirano kao saborski pritisak iz komšiluka.
SATIRA BALKANSKE BRIGE
Na Balkanu svako “brine” o svojima preko granice. Zagreb brine o Hrvatima, Beograd o Srbima, Ankara o Bošnjacima kada joj zatreba, a narod uglavnom brine kako platiti račune i ne otići u Njemačku.
I onda se političari čude što BiH nikako da prodiše.
Svaki put kada neko iz susjedstva kaže da “samo želi pomoći”, u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci ljudi prvo provjere gdje su im dokumenti, pa tek onda slušaju nastavak rečenice.
Jer ovdje je pomoć često dolazila s mapom.
Zato Penavina Rezolucija nije samo papir. Ona je politički signal. Hrvatska želi čvršće otvoriti pitanje položaja Hrvata u BiH, ali način na koji se to radi može dodatno zaoštriti odnose i pojačati strah da se iza priče o ravnopravnosti vraćaju stare ambicije.
Na kraju, pitanje je jednostavno: da li se traži rješenje za Hrvate u BiH ili nova poluga Zagreba nad BiH?
Ako je cilj ravnopravnost, onda za sto moraju sjesti ljudi iz BiH i dogovoriti sistem koji neće ponižavati nijedan narod, ali ni zarobiti državu.
Ako je cilj politički pritisak pred izbore, onda je ovo samo još jedna balkanska predstava u kojoj se narod koristi kao zastava, a BiH kao vječna pozornica za tuđe poruke.
Izvori: Slobodna Bosna, tportal, Index, HRT, Nacional.
