Kako prenose mediji, Radio-televizija Republike Srpske (RTRS) našla se u ozbiljnoj finansijskoj situaciji nakon što su joj 7. jula blokirani bankovni računi po nalogu Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci. Povod je pravosnažna sudska odluka prema kojoj RTRS treba isplatiti 5,4 miliona KM Radio-televiziji Bosne i Hercegovine (BHRT).
A kada se račun jedne velike javne institucije blokira, posljedice vrlo brzo prestanu biti samo spor direktora, pravnika i institucija.
Na kraju se sve spusti do običnog čovjeka.
Do radnika koji ima kredit.
Do računa za struju.
Do kirije.
Do pitanja: hoće li plata ovog mjeseca uopće leći?
5,4 MILIONA JE PROBLEM, ALI IZA NJEGA STOJI MNOGO VEĆA CIFRA
Prema informacijama iz dostavljenog teksta, pravosnažna presuda donesena je u aprilu, a blokada računa uslijedila je 7. jula.
RTRS je saopćio da je održano i novo ročište te da se sada čeka odluka suda.
Od nje bi mogao zavisiti daljnji razvoj situacije, a posebno ono što trenutno najviše zanima zaposlene – isplata augustovskih plata.
Međutim, cifra od 5,4 miliona KM samo je dio mnogo veće priče.
U pozadini se nalazi spor oko čak 105 miliona KM.
Prema navodima iz dostavljenog teksta, riječ je o sredstvima od RTV takse koja su prikupljana preko RTRS-a, dok pripadajući dio nije prosljeđivan BHRT-u.
I tu se mora postaviti sasvim jednostavno pitanje:
Ako je postojao zakonski utvrđen način raspodjele RTV takse, kako se došlo do toga da se danas govori o dugu od 105 miliona maraka?
To nije hiljadu.
Nije ni milion.
To je 105 miliona KM.
A SADA BI RADNICI MOGLI PLAĆATI CIJENU
Ovo je dio priče koji se lako izgubi kada krenu politička prepucavanja.
Radnik RTRS-a nije donosio odluke o raspodjeli desetina miliona maraka.
Novinar na terenu nije određivao kome će biti prebačena RTV taksa.
Kamerman nije vodio finansijsku politiku javnog servisa.
Montažer nije sjedio na sastancima na kojima se odlučivalo šta će biti s novcem.
A sada upravo ti ljudi mogu prvi osjetiti posljedice.
Ako plate dođu u pitanje, teško je zaposlenom objasniti da je riječ o „institucionalnom sporu“.
Banka neće čekati institucionalni spor.
Računi neće čekati.
Porodica neće čekati.
Zato odgovornost treba tražiti tamo gdje su se odluke donosile, a ne prebacivati je na obične zaposlene.
JAVNI NOVAC NIJE NIČIJA PRIVATNA KASA
Ovdje postoji još jedna stvar koju vrijedi naglasiti.
RTV taksa nije novac koji se stvorio sam od sebe.
Platili su ga građani.
Ljudi su izdvajali novac očekujući da će sistem javnog emitiranja funkcionirati prema pravilima.
Ako postoji zakonska obaveza da određeni dio prikupljenog novca pripada BHRT-u, onda javnost ima pravo dobiti vrlo precizan odgovor šta se s tim novcem događalo.
Bez politike.
Bez nacionalnih prepucavanja.
Bez priče ko koga voli ili ne voli.
Samo brojke.
Koliko je prikupljeno? Koliko je trebalo biti prebačeno? Koliko je prebačeno? Koliko nije? Ko je donosio odluke?
To su pitanja za ozbiljne institucije.
Jer 105 miliona KM nije politička parola.
To je ogroman novac.
KADA DOĐE SUDSKA ODLUKA, POLITIKA VIŠE NIJE DOVOLJNA
Godinama se problemi javnih emitera u BiH guraju kroz političke sukobe.
Svako ima svoje objašnjenje.
Svako nekoga optužuje.
Ali postoji trenutak kada priča izađe iz televizijskog studija i završi pred sudom.
Prema dostavljenim informacijama, upravo se to sada dogodilo.
Računi su blokirani, novo ročište je održano i čeka se odluka.
Naravno, RTRS ima pravo koristiti sve pravne mehanizme koji mu stoje na raspolaganju.
Ali isto tako javnost ima pravo znati kako je jedna javna televizija uopće dospjela u situaciju da joj računi budu blokirani zbog višemilionske obaveze.
I još važnije:
Ako su napravljene pogrešne odluke, hoće li za njih odgovarati oni koji su ih donosili ili će račun ponovo platiti radnici i građani?
Jer u našim krajevima prečesto gledamo isti film.
Dok ima novca, svi su zaslužni.
Kada novca nestane, niko nije odgovoran.
A običnom čovjeku ostane samo račun.
U ovom slučaju mogao bi ostati i bez plate.
Izvor: prema dostavljenom tekstu; informacije o sudskom postupku, blokadi računa RTRS-a i potraživanjima BHRT-a.
