Kako prenosi Jutarnji list, britanska politika ulazi u osjetljiv period u kojem se Andy Burnham sve ozbiljnije približava mjestu novog lidera Laburističke stranke i budućeg premijera Velike Britanije. Ali dok se u Londonu govori o novoj vladi, domaćim reformama i političkom zaokretu, iz sigurnosnih krugova stiže hladno upozorenje: Putin bi mogao testirati novog britanskog premijera već na samom početku mandata.
Bivši glavni savjetnik britanske vlade za vanjsku politiku John Bew upozorio je da Burnham, ako preuzme Downing Street, ne smije ni jednog dana zanemariti međunarodnu scenu. Prema njegovoj procjeni, postoji ozbiljna mogućnost da Rusija u narednom periodu izvede provokaciju prema NATO-u, naročito ako rat u Ukrajini nastavi pokazivati znakove zamora i usporavanja.
To ne znači da će ruski tenkovi sutra krenuti prema Londonu. Ali znači da se Evropa sve manje boji klasičnog rata, a sve više takozvanog hibridnog udara: cyber napada, sabotaža, dronova, lažnih incidenata, upada na granicu i testiranja koliko je NATO zaista spreman odgovoriti.
PUTIN NE TESTIRA SAMO VOJSKU, NEGO ŽIVCE
Najopasniji potezi velikih sila često ne izgledaju odmah kao veliki rat. Nekada počnu malim incidentom. Jedan dron pređe granicu. Jedna grupa vojnika “greškom” uđe na tuđi teritorij. Jedna elektrana bude pogođena. Jedna željeznička mreža padne zbog cyber napada. Jedan dan se kaže da je slučajno, drugi dan se ponovi.
I onda svi čekaju: hoće li NATO reagovati ili će progutati provokaciju?
Upravo to je suština upozorenja. Putin ne mora odmah napasti NATO velikom vojnom silom. Dovoljno je da napravi krizu na granici Poljske ili Baltika, pa da gleda kako će se ponašati Washington, London, Berlin, Pariz i Bruxelles.
Hoće li biti jedinstveni? Hoće li se prepirati? Hoće li Trump podržati Evropu bez uslovljavanja? Hoće li novi britanski premijer djelovati odlučno ili zbunjeno?
To su pitanja koja Moskva može pokušati iskoristiti.
POLJSKA I BALTIK KAO PRVA LINIJA STRAHA
Posebno zabrinjavaju izvještaji da je Washington upozorio Poljsku na mogućnost ruske oružane provokacije. Prema tim procjenama, Rusija bi mogla pokušati ograničeni upad, napad dronovima ili udar na infrastrukturu kako bi testirala odgovor NATO-a.
Poljska nije slučajna meta u takvim analizama. Ona je danas jedna od ključnih država istočnog krila NATO-a, veliki saveznik Ukrajine i logistička tačka za pomoć Kijevu. Ako Moskva želi poslati poruku Zapadu, Poljska je jedno od najosjetljivijih mjesta.
Baltičke države također žive s istim strahom. Male su, blizu Rusije, članice su NATO-a i već godinama upozoravaju da Putin ne razumije slabost kao poziv na mir, nego kao poziv na pritisak.
Zato ova priča nije samo britanska. Nije ovo samo pitanje hoće li Burnham biti dobar premijer. Ovo je pitanje da li Zapad uopšte ima dovoljno brzine, ozbiljnosti i jedinstva za svijet u kojem protivnici više ne čekaju izbore, tranzicije i politička privikavanja.
NOVI PREMIJER NEĆE IMATI LUKSUZ UČENJA
Andy Burnham je poznat po domaćim temama, regionalnoj politici, socijalnim pitanjima i priči o običnom čovjeku. To mu može pomoći kod birača. Ali u Downing Streetu nema probnog roka.
Premijer Velike Britanije, htio to ili ne, od prvog dana sjedi za stolom gdje se odlučuje o NATO-u, Ukrajini, Iranu, Bliskom istoku, cyber sigurnosti, nuklearnim prijetnjama i odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Bew zato upozorava da se vanjska politika ne može ostaviti za kasnije. Nema prvo “da sredimo kuću”, pa onda “da vidimo svijet”. U današnjem vremenu kuća i svijet su povezani. Ako Rusija udari na evropsku infrastrukturu, to pogađa ekonomiju. Ako Bliski istok plane, to pogađa cijenu energije. Ako NATO izgleda slabo, to pogađa sigurnost svake članice.
Drugim riječima, vanjska politika više nije luksuz elite. Ona ulazi u račune, fabrike, gorivo, struju i svakodnevni život običnih ljudi.
BRITANIJA MORA POKAZATI KIČMU
Velika Britanija je nakon Brexita stalno pokušavala dokazati da je i dalje globalni igrač. Ali takve tvrdnje vrijede samo ako se pokažu u krizi. Ako novi premijer već na početku mandata dobije rusku provokaciju, njegov odgovor neće gledati samo Moskva. Gledat će ga Washington, Kijev, Varšava, Berlin, Pariz i cijela Evropa.
Ako odgovor bude slab, Putin će vidjeti prostor. Ako bude paničan, saveznici će se zabrinuti. Ako bude odmjeren, brz i usklađen s NATO-om, Britanija može pokazati da promjena premijera ne znači slabiju državu.
To je najveći test za Burnhama.
Neće ga Putin nužno testirati zato što je lično slab. Testirat će ga zato što novi lideri uvijek izgledaju kao prilika. Svaka smjena vlasti kod velikih država protivnicima daje pitanje: da li sada mogu pomjeriti granicu?
Zato upozorenje Johna Bewa ne treba čitati kao paniku. Treba ga čitati kao hladnu poruku: ko dolazi na vlast u Londonu, mora odmah razumjeti da svijet nije miran.
Putin neće čekati da se novi premijer navikne na kancelariju.
A Evropa više nema luksuz da opasnosti naziva dalekim problemima.
Izvori: Jutarnji list, BBC, The Times, The Guardian, Daily Mail, The Telegraph, Onet.
