Bliski istok i rat u Ukrajini bili su opasno blizu direktnog spajanja u jedan mnogo širi sukob.
Visoki iranski vojni i politički zvaničnik Mohsen Rezaei izjavio je da je Teheran završio pripreme za napad na tri lokacije u Ukrajini. Prema njegovim riječima, operacija je obustavljena tek nakon što je iz Kijeva stiglo ono što je Iran protumačio kao izvinjenje zbog udara na iranski brod u Kaspijskom moru.
Lokacije planiranih udara nisu objavljene, kao ni vrsta oružja koje je Iran namjeravao upotrijebiti. Zbog toga nije moguće nezavisno procijeniti koliko je napad zaista bio blizu realizacije. Ipak, sama tvrdnja visokog iranskog zvaničnika pokazuje koliko je situacija bila ozbiljna.
Sve je počelo napadom na brod
Ukrajinske snage su 25. jula izvele napad na plovila u Kaspijskom moru. Ukrajinska služba sigurnosti tvrdila je da su pogođeni brodovi bili pod međunarodnim sankcijama i korišteni za prijevoz vojnog tereta između Irana i Rusije.
Iran je, međutim, pogođeno plovilo opisao kao komercijalni brod. U napadu je poginuo jedan član posade, dok je najmanje još jedna osoba ranjena. Teheran je incident proglasio neprihvatljivim napadom na svoje građane i interese te zatražio nadoknadu štete.
Iz iranske perspektive, napad je predstavljao direktno uključivanje Ukrajine u sukob s Teheranom. Iz ukrajinske perspektive, brod je bio dio logističkog lanca kojim se Rusiji dostavljala vojna oprema.
Tu se pokazuje koliko su današnji ratovi povezani. Brod pogođen daleko od ukrajinske obale mogao je postati povod da iranske rakete ili dronovi prvi put direktno udare teritoriju Ukrajine.
Izvinjenje ili diplomatsko spuštanje lopte?
Preokret je uslijedio nakon telefonskog razgovora ukrajinskog ministra vanjskih poslova Andrija Sibihe i njegovog iranskog kolege Abasa Aragčija.
Aragči je nakon razgovora naveo da ga je ukrajinski ministar uvjerio kako napad nije bio namjeran i da Kijev ne želi daljnju eskalaciju. Iran je kasnije tu poruku predstavio kao ukrajinsko izvinjenje.
Međutim, u javno dostupnim izjavama Sibihe nema jasnog i nedvosmislenog izvinjenja. On je poručio da su ukrajinske operacije usmjerene na odbranu zemlje od ruske agresije i da civilna plovila i ljudi nisu bili namjeravane mete.
Drugim riječima, obje strane su razgovor mogle predstaviti svojoj javnosti kao uspjeh. Iran je mogao tvrditi da je Ukrajina popustila, dok je Kijev izbjegao formalno prihvatanje odgovornosti i zadržao tvrdnju da napada ruske vojne lance snabdijevanja.
U diplomatiji je ponekad upravo takva nejasnoća ono što sprečava rat.
Iran je poslao poruku i Ukrajini i Zapadu
Rezaeijeva izjava ne treba se posmatrati samo kao otkrivanje ranijeg vojnog plana. Ona predstavlja upozorenje da Iran sebe vidi kao državu sposobnu izvesti napade i daleko izvan Bliskog istoka.
Teheran je ovom porukom pokušao pokazati da napadi na iranske brodove, građane ili interese neće ostati bez posljedica. Istovremeno je Moskvi poslana poruka da Iran svoju vojnu saradnju s Rusijom smatra dovoljno važnom da je spreman razmatrati direktnu odmazdu protiv Ukrajine.
Ali takav napad nosio bi ogromne rizike. Direktan iranski udar na ukrajinsku teritoriju mogao bi navesti Kijev da pojača napade na iranske brodove, fabrike oružja ili logističke pravce. Zapadne zemlje mogle bi odgovoriti novim sankcijama, dodatnim naoružavanjem Ukrajine ili otvorenijom vojnom podrškom operacijama protiv iranskih interesa.
Jedan telefonski poziv zaustavio je lanac eskalacije
Ovaj slučaj pokazuje koliko se veliki ratovi ponekad približe bez javnosti koja je toga svjesna.
Jedan napad na brod izazvao je pripremu udara na tri lokacije. Da je Iran napao, Ukrajina bi gotovo sigurno odgovorila. Nakon toga bi se u sukob još snažnije uključile Rusija, evropske države i Sjedinjene Američke Države.
Amerika je trošila rakete kao da rat nema sutra: Iran sada otkriva koliko je skupa moć Washingtona
Ovoga puta prevladala je diplomatija. Ne zato što su Iran i Ukrajina riješili svoje sporove, nego zato što su obje strane procijenile da bi cijena nastavka bila previsoka.
Napad je otkazan, ali problem nije nestao. Dok Iran podržava Rusiju, a Ukrajina širi udare na logistiku kojom Moskva dobija oružje, sličan incident može se ponoviti.
Sljedeći put možda neće biti telefonskog razgovora koji će sve zaustaviti u posljednjem času.
Izvor: Reuters, iranska državna televizija i javne izjave ministara vanjskih poslova Irana i Ukrajine
