Nezadovoljstvo njemačkih građana radom vlasti dostiglo je zabrinjavajući nivo. Prema najnovijem istraživanju ARD-Deutschlandtrenda, tek deset posto ispitanika zadovoljno je radom vlade kancelara Friedricha Merza, a jednako mali udio pozitivno ocjenjuje i samog kancelara. Istovremeno, Alternativa za Njemačku (AfD) zadržava prednost u procjenama biračke podrške.
Anketu je za ARD, kako se navodi, proveo institut Infratest dimap od 28. do 30. septembra na reprezentativnom uzorku od 1.303 birača s pravom glasa. Rezultati ukazuju na duboko nepovjerenje prema vladajućoj koaliciji CDU/CSU i SPD, ali i na širu zabrinutost građana zbog ekonomskih, sigurnosnih i društvenih pitanja.
AFD ISPRED VLADAJUĆIH STRANAKA
Kada bi se sada održali izbori za Bundestag, AfD bi, prema ovom istraživanju, osvojio 27 posto glasova i ostao najjača politička snaga. CDU/CSU bi bio na 20 posto, dok bi SPD imao 13 posto podrške. Takav zbirni rezultat tri stranke koje čine vlast ne bi bio dovoljan za parlamentarnu većinu.
Zeleni su na 16 posto, uz rast od jednog procentnog poena, dok je Ljevica na 11 posto, što je pad za jedan poen. FDP stagnira na četiri posto, ispod praga potrebnog za ulazak u Bundestag.
Materijal također navodi loše rezultate CDU-a na izborima održanim u septembru u tri savezne pokrajine. Posebno se ističe pad podrške u Saskoj-Anhaltu, gubitak vlasti u Berlinu te izostanak CDU-a iz pokrajinskog parlamenta u Meklenburgu-Prednjoj Pomeraniji. U takvoj atmosferi, čak je i među biračima CDU-a podrška Merzu ograničena: zadovoljstvo njegovim radom iskazuje 40 posto njihovih pristalica.
GRAĐANE BRINU AI, TRAMP, RUSIJA I ŽIVOTNI STANDARD
Politička kriza ne svodi se samo na rejting stranaka. Njemački građani iskazuju zabrinutost zbog niza tema koje oblikuju svakodnevni osjećaj nesigurnosti. Oko dvije trećine ispitanika strahuje da bi ljudi mogli izgubiti kontrolu nad umjetnom inteligencijom, a isti udio brine zbog posljedica politike američkog predsjednika Donalda Trumpa po Njemačku.
Šest od deset anketiranih zabrinuto je zbog klimatskih promjena. Više od polovine strahuje da bi Rusija mogla napasti druge evropske zemlje, dok približno svaki drugi građanin strepi za mogućnost zadržavanja sadašnjeg životnog standarda. Sličan nivo zabrinutosti vezuje se i za imigraciju.
Ipak, prema navedenim podacima, najveći strah izaziva nesposobnost stranaka da pronađu zajednički odgovor na ključne probleme. Samo jedna od osam osoba u sadašnjoj situaciji vidi razlog za optimizam, dok je za veliku većinu ona prije svega izvor zabrinutosti.
SOCIJALNE REFORME TRAŽE OBJAŠNJENJE I PRAVEDNOST
Posebno osjetljivo pitanje su planirane reforme socijalnog sistema. Njemačka se suočava sa starenjem stanovništva, manjkom radne snage i rastućim pritiskom na penzioni i zdravstveni sistem. Broj osoba kojima je potrebna dugotrajna njega, prema podacima iz materijala, porastao je s oko 2,8 miliona 2015. godine na približno 6,5 miliona.
Samo svaki šesti ispitanik vjeruje da savezna vlada može socijalne sisteme pripremiti za budućnost. Građani, međutim, nisu kategorično protiv dodatnog finansijskog tereta: gotovo polovina radije bi prihvatila više doprinose nego smanjenje socijalnih davanja.
Ključ prihvatanja reformi, sudeći prema anketi, leži u jasnom obrazloženju i osjećaju pravičnosti. Polovina ispitanih spremna je prihvatiti mjere štednje ako se njihova potreba objasni razumljivo, dok šest od deset podržava postepeno smanjivanje primanja prema finansijskim mogućnostima, uz veći teret za one s višim prihodima.
Poruka vlastima je jednostavna: reforme bez povjerenja, jasnog objašnjenja i osjećaja društvene ravnoteže teško mogu dobiti podršku javnosti.
Izvorni materijal: Dojče vele, prenio Dnevni list Danas
