World News

TRUMP JE MISLIO DA ĆE IRAN BRZO PASTI: Šest mjeseci kasnije otkriva se koliko je Amerika pogriješila

TRUMP U ZAMCI IZ KOJE NE VIDI IZLAZ: Rat s Iranom troši američko oružje, novac i strpljenje građana

Šest mjeseci nakon početka američko-iranskog rata, Washington se suočava s onim što je Donald Trump očigledno želio izbjeći – dugim, skupim i politički sve nepopularnijim sukobom bez jasno definisanog završetka.

Američka administracija još nema jedinstven odgovor na osnovno pitanje: šta bi predstavljalo pobjedu?

Da li je cilj potpuno uništenje iranskog nuklearnog programa, otvaranje Hormuškog moreuza, slamanje iranskog arsenala projektila ili prisiljavanje Teherana na politički dogovor?

Bez jasnog odgovora, američka vojska istovremeno vodi napade, štiti baze i saveznike, pokušava sačuvati sve manje zalihe presretačkih projektila i priprema se za moguću novu eskalaciju.

Bijela kuća tvrdi da drži situaciju pod kontrolom. Međutim, iza zatvorenih vrata vode se ozbiljne rasprave o tome koliko još dugo Sjedinjene Države mogu nastaviti istim tempom.

VOJNI VRH PODIJELJEN OKO NOVOG VELIKOG NAPADA

Komandant američke Centralne komande, admiral Brad Cooper, pripremio je opciju intenzivne zračne kampanje koja bi trajala između deset i 14 dana.

Takva operacija bila bi usmjerena prvenstveno na iransku raketnu infrastrukturu i vojne kapacitete. Cooper smatra da bi snažan udar mogao značajno smanjiti sposobnost Irana da nastavi lansirati projektile i dronove.

Predsjednik Združenog štaba američke vojske, general Dan Caine, upozorava, međutim, da bi velika ofanziva donijela ozbiljne rizike.

Američke zalihe presretačkih projektila Patriot i THAAD već su značajno smanjene tokom višemjesečnih borbi. Njihovo dalje trošenje moglo bi ugroziti zaštitu američkih baza, vojnika i saveznika širom Bliskog istoka.

Zalihe nisu toliko niske da bi potpuno spriječile nove operacije, ali svaka nova velika kampanja povećava opasnost da američke snage ostanu slabije zaštićene od iranskog odgovora.

U tome se krije Trumpova najveća vojna dilema: što više napada Iran, to više mora trošiti skupe projektile kako bi se odbranio od iranske odmazde.

SKUPO ORUŽJE KOJE SE NE MOŽE BRZO NADOKNADITI

Presretački projektili koji se koriste protiv balističkih raketa spadaju među najskuplje i tehnološki najsloženije dijelove američkog arsenala.

Njihova proizvodnja traje dugo, a industrijski kapaciteti ne mogu preko noći zamijeniti ono što je potrošeno tokom samo nekoliko mjeseci rata.

Pentagon je zbog toga od Kongresa zatražio desetine milijardi dolara za obnovu zaliha i nabavku novih projektila Patriot i THAAD. Istovremeno su pokrenuti veliki višegodišnji ugovori kojima Washington pokušava ubrzati proizvodnju.

Američka vojska sada mora računati ne samo na ono što joj je potrebno protiv Irana nego i na obaveze prema drugim područjima, uključujući odbranu saveznika u Evropi, Aziji i na Bliskom istoku.

Rat koji je trebao pokazati američku nadmoć tako je otvorio neugodno pitanje: može li čak i najveća vojna sila svijeta proizvoditi sofisticirano oružje onoliko brzo koliko ga troši?

IRAN NIJE SLOMLJEN ONAKO KAKO SE OČEKIVALO

Washington je na početku računao da će snažni udari, likvidacije dijela iranskog rukovodstva i pritisak na ekonomiju brzo prisiliti Teheran na popuštanje.

To se nije dogodilo.

Iran je pretrpio teške gubitke, ali je sačuvao sposobnost napadanja američkih i savezničkih ciljeva. Istovremeno je nastavio koristiti Hormuški moreuz kao sredstvo pritiska na svjetsku trgovinu i cijene energenata.

Povremeni prekidi vatre i pregovori preko regionalnih posrednika zaustavljali su borbe samo privremeno. Nakon svakog novog incidenta obje strane ponovo su se približavale otvorenoj eskalaciji.

Američka administracija slala je različite poruke: čas se govorilo o završetku rata, čas o velikoj novoj kampanji, a zatim ponovo o pregovorima. Američki mediji još od početka sukoba upozoravaju da se Trumpovi ratni ciljevi mijenjaju i ostaju nedovoljno jasni.

AMERIKANCI GUBE STRPLJENJE

Problem za Trumpa više nije samo vojni.

Nova anketa AP-NORC-a pokazala je da približno dvije trećine odraslih Amerikanaca smatra da rat s Iranom nije bio vrijedan vođenja. Trumpovo odobravanje kada je riječ o upravljanju sukobom palo je na 28 posto.

Protivljenje je najizraženije među demokratama i nezavisnim biračima, ali nezadovoljstvo raste i među republikancima.

Građane posebno brinu rast cijena goriva, troškovi rata i mogućnost novih američkih žrtava.

To je ozbiljan politički problem pred izbore za Kongres. Trump je godinama obećavao da će izbjegavati beskonačne američke ratove, a sada se nalazi usred sukoba za koji ni njegova administracija ne može jednostavno objasniti kako bi trebao završiti.

NAPETOSTI I SA IZRAELOM

Rat je dodatno zakomplikovao odnose Washingtona i Izraela.

Trump je pokušavao spriječiti izraelske napade koji bi mogli uništiti pregovore ili ponovo pokrenuti širi rat. U pojedinim trenucima javno je tražio od Izraela i Irana da zaustave vatru, dok je Netanyahu insistirao da Izrael mora odgovoriti na svaki napad.

Izrael se plaši da bi Washington mogao prihvatiti sporazum prije nego što budu ostvareni svi izraelski ratni ciljevi. Američka strana, s druge strane, strahuje da bi nesinhronizovani izraelski potezi mogli ponovo uvući SAD u još veći sukob.

To ne znači da je savez Washingtona i Tel Aviva pred raspadom. Vojna saradnja ostaje snažna, a SAD su nastavile premještati avione i drugu opremu u regiju.

Ali razlike su postale vidljive: Izrael želi odlučniju ofanzivu, dok dio američkog vrha sve glasnije upozorava na cijenu i rizike takvog poteza.

AMERIKA POVLAČI VOJSKU, EVROPA OSTAJE NA VJETROMETINI: Trumpov plan koji mijenja NATO zauvijek

RAT KOJI NEMA DOBAR IZLAZ

Trump sada bira između dvije loše mogućnosti.

Ako naredi veliku ofanzivu, može dodatno oslabiti Iran, ali i izazvati još snažniju odmazdu, nove američke žrtve i ubrzano pražnjenje vojnih zaliha.

Ako prihvati prekid vatre bez jasno ostvarene pobjede, suočit će se s optužbama da je započeo skup rat koji nije završio ni jednim od obećanih rezultata.

Iran nije poražen. Hormuški moreuz nije trajno osiguran. Nuklearno pitanje nije riješeno. Američke zalihe se smanjuju, saveznici postaju nervozni, a javnost sve otvorenije traži izlaz.

Bijela kuća može nastaviti govoriti da je sve dio plana.

Ali što rat duže traje, postaje očiglednije da problem možda nije samo u tome kako pobijediti Iran.

Problem je što Washington ni nakon šest mjeseci ne zna kako izgleda pobjeda koju traži.

Izvor: AP, Reuters, The Wall Street Journal, Axios, AP-NORC

Povezani članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button