MILEI PROGLASIO UN „BESKORISNIM“: Žestoke optužbe, ali i očita kontradikcija u njegovom govoru
Argentinski predsjednik Javier Milei iskoristio je govornicu Opće skupštine Ujedinjenih naroda kako bi pokrenuo frontalni napad na samu organizaciju.
Bez uobičajenog diplomatskog jezika, UN je opisao kao „beskorisnu organizaciju“ koja, prema njegovim riječima, služi održavanju prevelike i politički pristrasne birokratije. Optužio ju je da se udaljila od svojih izvornih ciljeva – očuvanja mira, zaštite ljudskih prava i poštovanja suvereniteta država.
Milei je kritikovao odnos UN-a prema Izraelu, reakcije međunarodnih institucija tokom pandemije te način na koji se organizacija odnosi prema argentinskom zahtjevu za suverenitetom nad Falklandskim, odnosno Malvinskim otocima.
OD IZRAELA DO PANDEMIJE
Argentinski predsjednik tvrdi da UN često osuđuje Izrael, dok istovremeno nedovoljno odlučno reaguje na terorizam, autoritarne režime i progone kršćana.
Međutim, riječ je o Mileijevoj političkoj interpretaciji, a ne o neutralno utvrđenoj činjenici. Argentina se pod njegovim vodstvom izrazito približila Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelu, pa se i ovaj dio govora mora posmatrati u kontekstu tog strateškog opredjeljenja.
Još kontroverzniji bio je dio o pandemiji. Milei je mjere zatvaranja i ograničavanja kretanja opisao kao oblik globalne kontrole stanovništva, a odgovornost je prvenstveno usmjerio prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.
Tu je potrebna važna ograda: WHO jeste specijalizirana agencija sistema UN-a, ali odluke o zatvaranju škola, radnih mjesta i granica uglavnom su donosile nacionalne vlade. Zato se sve posljedice pandemijskih mjera ne mogu jednostavno pripisati jednoj međunarodnoj organizaciji.
MALVINI KAO GLAVNI ARGUMENT
Najkonkretniji dio govora odnosio se na Falklandske otoke, koje Argentina naziva Malvinima.
Milei je optužio UN da „okreće glavu“ pred sporom između Argentine i Ujedinjenog Kraljevstva te pozvao London da obnovi pregovore. Najavio je i da Argentina neće samo čekati međunarodne institucije nego će poduzeti vlastite, kako je rekao, mirne i praktične korake.
Ipak, pitanje suvereniteta nije riješeno u korist Argentine. Otocima upravlja Ujedinjeno Kraljevstvo, dok njihovi stanovnici velikom većinom žele zadržati britanski status. UN priznaje postojanje spora i poziva na pregovore, ali nije presudio kome teritorija pripada.
BESKORISTAN UN KOJI JE MILEIJU IPAK POTREBAN
Najveća slabost Mileijevog govora nalazi se u njegovoj očitoj kontradikciji.
Organizaciju je nazvao beskorisnom, ali je upravo njenu najvažniju govornicu iskoristio da svijetu predstavi argentinske zahtjeve. Pozvao se na međunarodno pravo i rezolucije UN-a, a istovremeno instituciju koja ih donosi predstavio kao birokratski teret.
Na kraju je čak poručio da će Argentina nastaviti učestvovati u multilateralnim forumima jer postoje problemi koji zahtijevaju zajedničko djelovanje.
To pokazuje da Milei vjerovatno ne želi ukidanje UN-a. Želi UN koji će manje regulisati države, više odgovarati njegovom ideološkom pogledu na svijet i snažnije podržavati argentinske interese.
Kritika UN-a svakako nije bez osnova. Veto stalnih članica Vijeća sigurnosti, spore reakcije na ratove i rastuća birokratija ozbiljno narušavaju vjerodostojnost organizacije. Ali proglasiti je potpuno beskorisnom znači zanemariti humanitarnu pomoć, mirovne operacije, međunarodne sporazume i činjenicu da gotovo sve države, uključujući Mileijevu Argentinu, i dalje žele mjesto za tim stolom.
UN je često nemoćan, spor i nedosljedan. Ipak, svijet bez njega ne bi automatski bio slobodniji – vjerovatnije je da bi bio još više prepušten sili najmoćnijih država.
