Kako prenosi portal Žena Blic, stare fotografije Josipa Broza Tita s Brijuna ponovo privlače pažnju jer nekadašnjeg jugoslavenskog predsjednika prikazuju u izdanju potpuno drugačijem od onog koje pamtimo sa državničkih fotografija. Nema uniforme, odijela, počasne garde ni velikih govora. Na fotografijama je Tito u kupaćim gaćama, uz more, u trenucima odmora na otočiću Vanga, danas poznatom kao Krasnica, koji je decenijama bio jedna od njegovih najpoznatijih privatnih oaza.
Za generacije koje Tita pamte uglavnom sa televizijskih snimaka, ovakve fotografije otkrivaju jednu sasvim drugu stranu čovjeka koji je gotovo četiri decenije bio u samom vrhu jugoslavenske vlasti.
Ali Vanga nije bila samo mjesto za kupanje.
Na malom jadranskom otoku nastao je čitav svijet prilagođen njegovom životu, gostima i interesima.
UGLEDАO ZAPUŠTENI OTOK I ODLUČIO GA UREDITI
Priča o Vangi počinje početkom pedesetih godina.
Prema zapisima i pričama koje prate historiju Brijuna, Tito je 1952. godine tokom plovidbe primijetio tada prilično zapušten otočić i zainteresirao se za njega.
Kasnije je uređen i pretvoren u mjesto na kojem je mogao boraviti dalje od glavne rezidencije i državničke vreve.
Navodi se čak da je Tito lično učestvovao u pojedinim poslovima čišćenja i uređenja.
Na Vangi je vremenom uređena i plaža.
Bijeli kamenčići, more, mol za pristajanje brodova i terasa na kojoj se moglo sjediti u hladu stvarali su prizor koji je bio potpuno drugačiji od službenog Beograda.
Tu je Tito mogao čitati novine, odmarati i provoditi vrijeme daleko od javnosti.
Upravo iz takvih trenutaka potječu fotografije koje ga prikazuju u kupaćim gaćama.
Danas možda ne izgledaju posebno neobično.
Ali kada pomislimo koliko je pažljivo građen javni imidž državnika tog vremena, takve privatne fotografije imaju sasvim drugačiju vrijednost.
NIJE IMAO SAMO PLAŽU – TU JE BILA I BRAVARSKA RADIONICA
Vanga nije bila obična vikendica uz more.
Na otočiću su postojali rezidencijalni objekti, prostor za osoblje, ali i nekoliko detalja koji mnogo više govore o Titovim privatnim interesima.
Jedan od najzanimljivijih bila je mala bravarska radionica.
Tito je prije političkog uspona radio kao bravar i metalostrugar, a prema pričama s Brijuna, čak ni kasnije nije potpuno izgubio interes za zanat kojim se bavio u mladosti.
https://x.com/Silvana71376830/status/1851160248607801592?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1851160248607801592%7Ctwgr%5E685ab216aec455a1983a0976d2b328278117f1c3%7Ctwcon%5Es1_&ref_url=https%3A%2F%2Fwww.slobodna-bosna.ba%2Fvijest%2F499774%2Ftito_kakvog_rijetko_vidjamo_imao_privatnu_plazu_i_rajsko_ostrvo_isplivale_fotografije_u_kupacim_gacama_foto.html
Postojala je i fotografska tamna komora.
Tito je bio poznat kao ljubitelj fotografije, a dio opreme povezivan je s poklonima koje je dobivao od stranih državnika.
U tekstu se navodi i John F. Kennedy, ali detalje o porijeklu pojedine fotografske opreme treba uzimati oprezno bez dodatne arhivske potvrde.
I upravo ti detalji Vangu čine zanimljivijom od priče o “Titovom luksuznom otoku”.
Iza zatvorenih vrata nije postojao samo političar.
Postojao je čovjek koji je fotografirao, nešto popravljao, čitao novine, primao goste i, kao što pokazuju fotografije, jednostavno odlazio na kupanje.
OD MAKEDONSKOG SALONA DO PICASSA
Unutrašnjost rezidencije također je predstavljala svojevrsnu vremensku kapsulu Jugoslavije šezdesetih i sedamdesetih godina.
Posebno se spominje takozvani Makedonski salon, s rezbarenim drvenim namještajem koji su izrađivali majstori iz Ohrida.
Drugi dijelovi rezidencije bili su uređeni znatno modernije, u mediteranskom stilu karakterističnom za to vrijeme.
Tu su bili bar, aparat za espresso i dizajnerski namještaj koji bi i danas mogao izgledati zanimljivo ljubiteljima retro estetike.
Uz Vangu se vežu i priče o umjetničkim djelima Pabla Picassa.
Poznato je da je Tito posjedovao Picassova djela i da su postojali kontakti povezani s velikim umjetnikom, ali popularnu priču da je Picasso slike napravio baš “za sanduk dalmatinskog vina” ipak je bolje tretirati kao anegdotu dok se ne potkrijepi pouzdanim historijskim izvorom.
Jer oko Tita se tokom desetljeća nakupilo toliko priča da je danas ponekad teško razdvojiti dokumentiranu historiju od dobrih anegdota.
Jedno, međutim, fotografije ne mogu sakriti.
Tito je na Brijunima živio život koji je običnom stanovniku tadašnje Jugoslavije bio gotovo nezamisliv.
I tu dolazimo do druge strane priče.
Neko će fotografije gledati s nostalgijom i zanimanjem za jedno prošlo vrijeme.
Drugi će sasvim opravdano pitati koliko je koštao takav način života čovjeka na čelu socijalističke države.
Ali upravo zato stare fotografije imaju vrijednost.
Ne moraju nam govoriti šta trebamo misliti o Titu.
Dovoljno je da pokažu ono što službene fotografije nisu pokazivale: kako je izgledao život iza državničke pozornice.
A prizor čovjeka kojeg smo navikli gledati okruženog maršalima, predsjednicima i počasnom gardom kako u kupaćim gaćama stoji kraj Jadrana sigurno spada među one fotografije koje se dugo pamte.
Izvor: Žena Blic; javno dostupni historijski podaci o Brijunima i otočiću Vanga/Krasnica
