SADA JE SVE JASNO: Konaković otkrio ko je naredio podršku rezoluciji protiv Irana
Komentar: U Bosni i Hercegovini politika često izgleda kao utakmica u kojoj svi igraju za isti tim – ali svako na drugom stadionu. I ova priča oko rezolucije o Iranu u Ujedinjenim nacijama je dobar primjer kako jedna međunarodna tema kod nas odmah postane domaća politička bitka.
Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković izašao je prilično direktno i rekao da je odluka da Bosna i Hercegovina bude kosponzor rezolucije donesena – po njegovoj instrukciji. Drugim riječima, ambasador BiH pri Ujedinjene nacije, Zlatko Lagumdžija, postupio je po nalogu Ministarstva vanjskih poslova.
I tu počinje politički dio priče.
Konaković tvrdi da je sve urađeno u skladu sa interesima države i podsjeća da su rezoluciju podržale gotovo sve zemlje Evropska unija, zemlje regiona, ali i veliki broj država iz Organizacija islamske saradnje. Njegova logika je jednostavna: ako su tu većina evropskih i mnoge islamske države, gdje bi Bosna i Hercegovina uopšte trebala biti?
„Samo kažem“, ali u ovoj priči nije spor samo Iran – spor je ko u BiH zapravo vodi vanjsku politiku.
S druge strane, predsjedavajući Predsjedništva Željko Komšić smatra da je potez nepotreban i da može štetiti odnosima s pojedinim državama. Drugim riječima, nije problem samo sadržaj rezolucije nego način na koji je donesena odluka.
I tu dolazimo do stare bosanske političke dileme: procedura ili politika?
Konaković tvrdi da Predsjedništvo nije davalo instrukcije ambasadoru, pa je Ministarstvo reagovalo. Komšić, s druge strane, smatra da takve odluke ipak trebaju proći kroz Predsjedništvo.
A građanin koji to gleda sa strane vjerovatno se pita vrlo jednostavno pitanje: ko zapravo odlučuje?
Ministar je otišao i korak dalje pa je rekao da su države koje nisu podržale rezoluciju uglavnom Rusija, Kina, Sjeverna Koreja i Nikaragva, aludirajući da BiH ne bi trebala završiti u tom političkom društvu.
„Samo kažem“, ali u našoj politici često se rasprava vodi kao da postoje samo dvije strane svijeta – ili si s jednima ili si s drugima. A realnost međunarodne politike je obično puno složenija.
Posebno zanimljiv dio Konakovićeve izjave je podsjećanje da je **Iran pomagao Bosni i Hercegovini tokom rata devedesetih. To je historijska činjenica koju mnogi u BiH često spominju. Ali politika, nažalost ili na sreću, rijetko se vodi samo na osnovu starih dugova.
Jer današnja diplomatija je više matematika interesa nego emocija.
Na kraju cijele priče ostaje jedan zanimljiv paradoks:
dok svijet raspravlja o Bliskom istoku, Bosna i Hercegovina ponovo raspravlja sama sa sobom.
I tako se globalna kriza opet pretvori u domaću političku raspravu.
„Samo kažem.“
