Šta je Slobodan Milošević radio u New Yorku prije nego je postao balkanski krvnik?

Američki dani balkanskog krvnika: kako je Slobodan Milošević nekad žario Manhattanom..

Možda zvuči nevjerovatno, ali čovjek koji je kasnije postao jedan od najkontroverznijih i najtragičnijih likova s ovih prostora — Slobodan Milošević — imao je svoje dane slave i u srcu svjetskog kapitalizma, na adresi 635 Madison Avenue u New Yorku.

Prije nego što je postao poznat pod epitetom „balkanski krvnik“, tko zna kako bi ga danas pamtile generacije, Milošević je bio mladi bankar i ekonomist koji je znao pričati s moćnicima velikog svijeta. Krajem 1970‑ih i početkom 1980‑ih godina bio je prvi čovjek Slobodan Milošević u predstavništvu beogradske Beobanke — institucije koja je tada bila jedna od najmoćnijih u zemlji.

Zamislite prizor: ured na desetom katu na Madison Avenue, skoro 850 kvadratnih metara prostora, ljudi u odijelima, kokteli, poslovni sastanci… Sve je to bio dio Miloševićevih američkih dana — vremena kada ga su američki diplomati opisivali kao „perspektivnog ekonomskog reformatora“.

I tu dolazi prvi „interesantni moment“: američki ambasador John Scanlan, čovjek iz John Scanlan State Departmenta, u jednom trenutku je javno rekao da je Milešević „dobar čovjek“. Nevjerovatna izjava kad se zna kako će se kasnije sve odigrati. Jednostavno, ili je Scanlan bio naivac ili je — baš kao što mnogi kasnije tvrde — imao koristi od te veze.

Za one koji vole anegdote: u priči se spominje i ručak kod Rockefellera, gdje je Milošević razgovarao o… kukuruzu! Amerikanac je pitao što bi kupio, a Sloba je odgovorio da „prodaju samo ulje, ne i kukuruz“. Možda se danas to čini smiješnim, ali tada je ostavio dojam „modernog menadžera“ koji zna svoje — barem tako je zapadna publika vidjela.

I tako, dok je šarmirao njujorške finansijske elite, uspinjao se kroz partijske i državne strukture u Jugoslaviji, uz podršku mentora kao Ivan Stambolić. Malo po malo, bankar iz New Yorka postao je čovjek koji je znao manipulirati masama i iskoristiti nacionalističke tenzije da se dokopa apsolutne moći.

Do 1987. godine, nakon legendarne (i kontraverzne) Osme sjednice u Beogradu, Milošević je preuzeo ključne poluge vlasti — i tad je njegova karijera krenula u sasvim drugom smjeru. Put od poslovnog „zlatnog mladića“ do vođe koji je stajao iza rata u devedesetima pokazuje koliko obrati u životu ljudi mogu biti nevjerovatni, ali i katastrofalni po društvo.

Smiješno je pomisliti da je čovjek koji je popio viski s moćnicima Wall Streeta kasnije postao simbol konflikta koji je zbrisao gradove, promijenio sudbine i ostavio rane koje se ni danas ne zacijeljuju. Ali upravo ta kontradikcija — bankar s Manhattana koji se poslje pretvorio u jednog od najomraženijih političara na Balkanu — čini njegovu priču jednom od najdramatičnijih u novijoj povijesti.