Njemačka ulazi u jednu od najvećih promjena svoje ekonomske i sigurnosne politike posljednjih decenija. Berlin planira ogromno povećanje zaduživanja i vojnih izdataka, dok vlada kancelara Friedricha Merza otvoreno poručuje da se zemlja mora pripremiti za potpuno drugačiju sigurnosnu stvarnost u Evropi.
Prema finansijskim planovima njemačke vlade, samo budžet Ministarstva odbrane trebao bi porasti na oko 109,7 milijardi eura u 2027. godini, dok bi do 2030. mogao dosegnuti približno 183,7 milijardi eura.
Istovremeno, Njemačka odustaje od politike koja je godinama bila gotovo politička svetinja – strogog ograničavanja državnog zaduživanja.
BERLIN MIJENJA PRAVILA IGRE
Njemačka je dugo bila poznata po fiskalnoj disciplini i politici poznatoj kao „Schwarze Null“, odnosno težnji da država ne pravi nove velike dugove.
Ta era praktično završava.
Promjenom ustavnih pravila otvoren je znatno veći prostor za finansiranje odbrane, civilne zaštite, obavještajnih službi, cyber sigurnosti i pomoći državama koje su napadnute.
Istovremeno je osnovan poseban fond vrijedan čak 500 milijardi eura za modernizaciju infrastrukture i ulaganja u energetiku, saobraćaj, obrazovanje i druge strateške oblasti.
Prema objavljenim projekcijama, ukupno novo njemačko zaduživanje između 2027. i 2030. moglo bi dosegnuti oko 838 milijardi eura.
Drugim riječima, zemlja koja je godinama drugima u Evropi držala lekcije o dugovima sada sama ulazi u period ogromnog kreditnog finansiranja.
RUSIJA JE GLAVNA PRIJETNJA, ALI I TRUMP MIJENJA RAČUNICU
Berlin kao jedan od glavnih razloga navodi rusku agresiju u Evropi i potrebu da Njemačka postane vojno sposobnija.
Ali postoji još jedan faktor koji se više ne može ignorisati – Washington.
Dolaskom Donalda Trumpa ponovo je otvoreno pitanje koliko dugo Evropa može računati da će SAD snositi najveći dio tereta njene sigurnosti.
Trump već godinama zahtijeva da evropske članice NATO-a više ulažu u vlastitu odbranu. Njemačka očigledno više ne želi svoju sigurnosnu strategiju zasnivati na pretpostavci da će američka zaštita uvijek izgledati kao ranije.
Plan Berlina je da izdvajanja za odbranu povećava sve dok ne dostigne oko 3,5 posto BDP-a do 2029. godine.
Za Ukrajinu je u planovima za 2027. predviđeno i približno **11,6 milijardi eura pomoći**.
RAČUN ĆE BITI OGROMAN
Međutim, stotine milijardi novih kredita imaju cijenu.
Njemački troškovi kamata mogli bi gotovo da se udvostruče – sa približno 42 milijarde eura 2027. na oko 81 milijardu eura godišnje do 2030.
Tu počinje najveća dilema.
Može li Njemačka istovremeno finansirati ogromnu vojsku, modernizovati infrastrukturu, održavati snažnu socijalnu državu i ponovo pokrenuti ekonomiju koja već godinama ima ozbiljne probleme s rastom?
Merzova vlada smatra da nema mnogo izbora. Njihova računica je jednostavna: sigurnost više nije nešto na čemu se može štedjeti.
Ali politički zaokret je ogroman.
Njemačka koja je decenijama bila simbol evropske fiskalne discipline sada se sprema da pozajmljuje stotine milijardi eura kako bi gradila puteve, energetsku infrastrukturu i – prije svega – dramatično ojačala svoju vojnu moć.
Evropa se, očigledno, priprema za vrijeme u kojem više nije sigurna da može računati na stari sigurnosni poredak.
