Izraelsko prisustvo na Kipru posljednjih godina postaje sve vidljivije. Više se ne radi samo o turistima koji na ostrvo dolaze tokom ljetne sezone. Hiljade kupovina nekretnina, rast zajednice, sadržaji na hebrejskom jeziku i izgradnja velike jevrejske škole kod Limasola otvorili su raspravu među dijelom kiparske javnosti o tome koliko strani kapital mijenja ostrvo.
Podaci koje su ranije objavili kiparski mediji, pozivajući se na informacije tamošnjih vlasti, pokazuju da su izraelski državljani između 2021. i početka 2025. bili povezani s velikim brojem kupovina nekretnina. Samo u tri važna obalna područja – Larnaki, Limasolu i Pafosu – evidentirano je ukupno oko 3.850 kupovina.
U Larnaki ih je bilo 1.406, u Limasolu 1.154, a u Pafosu 1.291.
Ipak, Izraelci nisu najveći strani kupci u svim tim područjima. Primjerice, u Limasolu su ispred njih bili kupci iz Rusije i Velike Britanije, dok su u Larnaki značajno prisutni i Britanci i Libanci. Kiparski državljani i dalje daleko dominiraju ukupnim brojem kupovina.
NE RADI SE VIŠE SAMO O KUPOVINI APARTMANA
Posebnu pažnju izaziva činjenica da se paralelno s rastom zajednice razvija i infrastruktura namijenjena ljudima koji na Kipru žele živjeti dugoročno.
Jedan od najvećih projekata je privatna jevrejska škola u Polemidiji kod Limasola. Investicija Yael Foundationa vrijedna je više od 50 miliona eura, a škola bi trebala imati kapacitet do 1.500 učenika.
Planirano je da bude otvorena 2027. godine.
Projekt uključuje učionice, laboratorije, sportske sadržaje, biblioteku i prostore za vjerske aktivnosti. Čelnik projekta, rabin Yehoshua Smukler, ranije je školu opisao kao budući važan oslonac jevrejske zajednice na Kipru i rekao da bi trebala učiniti ostrvo još privlačnijim mjestom za život pripadnika te zajednice.
Upravo zbog toga dio javnosti više ne posmatra izraelsko prisustvo isključivo kroz turizam i ulaganja.
Ali ovdje treba biti oprezan: postojanje škola, sinagoga i zajednice samo po sebi nije dokaz nekakvog državnog ili političkog plana Izraela za „preuzimanje“ dijela Kipra. Za takvu tvrdnju nema vjerodostojnih dokaza.
Postoji, međutim, sasvim legitimno pitanje koliko snažna strana potražnja utiče na cijene nekretnina i mogućnost domaćeg stanovništva da riješi stambeno pitanje.
CIJENE STANOVA SNAŽNO RASTU
Najnoviji podaci Centralne banke Kipra pokazuju koliko je tržište zagrijano.
U prvom kvartalu 2026. ukupni indeks cijena stambenih nekretnina povećan je za 7,5 posto u odnosu na godinu ranije, dok su stanovi poskupjeli čak 10,8 posto.
Centralna banka kao jedan od važnih razloga navodi snažnu potražnju, naročito stranih kupaca, uz rast troškova gradnje.
To ne znači da su Izraelci odgovorni za cjelokupno poskupljenje. Kiparsko tržište privlači kapital iz brojnih zemalja, a među kupcima su Britanci, Rusi, Libanci i drugi.
U prvoj polovini 2026. strani kupci stavili su pod ugovor više od 4.100 nekretnina, pri čemu je potražnja naročito koncentrisana u Pafosu, Limasolu i Larnaki.
BILBORDI NA HEBREJSKOM POKRENULI NOVU RASPRAVU
Priča je dobila i političku dimenziju.
U blizini aerodroma u Larnaki pojavili su se predizborni bilbordi izraelske stranke Yashar i njenog lidera Gadija Eisenkota. Kampanja je bila namijenjena velikom broju Izraelaca koji borave ili ljetuju na Kipru uoči izraelskih izbora 27. oktobra.
Na to je reagovao kiparski zastupnik u Evropskom parlamentu Fidias Panayiotou, ocijenivši da je problematično da se politička kampanja druge države vodi na Kipru i pozivajući na zakonsko regulisanje takvog oglašavanja.
Kiparski mediji potom su objavili da postojeći propisi ne daju jasan pravni osnov za zabranu takvih oglasa izvan domaćeg izbornog perioda.
Time je priča o nekretninama prerasla u mnogo širu raspravu.
Gdje završavaju normalne strane investicije, a gdje počinje problem za lokalno stanovništvo?
Kipru strani kapital donosi novac, građevinske projekte, radna mjesta i porezne prihode. S druge strane, kada strani kupci snažno ulaze u određena obalna područja, posljedice mogu osjetiti domaći stanovnici kroz skuplje stanovanje i zemljište.
Zato stvarno pitanje nije „preuzimaju li Izraelci Kipar“, jer za takvu tvrdnju nema dokaza.
Mnogo ozbiljnije pitanje jeste koliko brzo malo ostrvo može apsorbovati veliki strani kapital i doseljavanje, a da njegovi stanovnici zbog toga ne budu istisnuti s vlastitog tržišta nekretnina.
A sudeći prema rastu cijena, hiljadama stranih kupovina i projektima poput škole vrijedne više od 50 miliona eura, ta rasprava na Kipru vjerovatno tek počinje.
