NATO poslao ozbiljno upozorenje Rusiji: Napad na Poljsku ili Baltik donio bi Moskvi ogromne gubitke
Ruski napad na Poljsku ili neku od baltičkih država nije scenarij koji NATO odbacuje kao nemoguć. Međutim, vrh Saveza tvrdi da bi cijena takvog poteza za Moskvu bila daleko veća od bilo kakve koristi koju bi mogla ostvariti.
To je suština poruke admirala Giuseppea Cava Dragonea, predsjedavajućeg Vojnog odbora NATO-a, koji je u intervjuu za Kyiv Independent govorio o spremnosti Saveza, ratu u Ukrajini i mogućem smanjenju američkog vojnog prisustva u Evropi.
Cavo Dragone nije direktno zaprijetio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu niti je najavio preventivni napad. Poručio je da NATO Rusiju smatra prijetnjom i da se priprema za mogućnost da Moskva pokuša testirati istočnu granicu Saveza.
„Danas bi izgubili mnogo više nego što bi mogli dobiti samim napadom na Poljsku ili baltičke države. Spremni smo“, poručio je admiral.
NATO želi da cijena napada bude nepodnošljiva
Cilj ovakve poruke nije najaviti rat, nego uvjeriti Rusiju da ga ne započinje.
NATO svoju odbranu zasniva na odvraćanju: eventualni napadač mora vjerovati da bi odgovor Saveza bio toliko snažan da se napad jednostavno ne isplati.
Poljska, Litvanija, Latvija i Estonija nalaze se na najosjetljivijem dijelu istočnog krila NATO-a. One neposredno graniče s Rusijom ili Bjelorusijom, dok se između Poljske i Litvanije nalazi uski koridor koji povezuje baltičke saveznice s ostatkom teritorije NATO-a.
Zato se u tim državama već nalaze savezničke snage, sistemi protivzračne odbrane i vojna infrastruktura. Poruka Cava Dragonea jeste da napad na jednu od njih ne bi ostao ograničen lokalni sukob.
Ukrajina mijenja način na koji NATO razmišlja
Admiral je priznao da NATO mnogo uči od ukrajinske vojske, posebno o upotrebi jeftinih dronova, elektronskom ratovanju i brzini prilagođavanja na bojištu.
Prema njegovoj procjeni, Ukrajina trenutno ostvaruje određene dobitke i ne nalazi se u poziciji u kojoj samo gubi. Ipak, bio je mnogo oprezniji kada je govorio o konačnoj pobjedi.
Nije realno očekivati, rekao je, da Rusija jednostavno napusti sve okupirane teritorije ili da Ukrajina bez velikih prepreka vrati svaki izgubljeni dio zemlje. Kao prvi cilj naveo je prekid vatre i početak razgovora o dugoročnom miru.
To pokazuje da iza oštre poruke Moskvi ipak stoji oprezna procjena: NATO želi spriječiti širenje rata, a ne otvoriti direktan sukob s Rusijom.
Evropa se priprema za manje američke pomoći
Dodatnu zabrinutost izaziva mogućnost da Sjedinjene Američke Države dio svojih snaga i pažnje preusmjere iz Evrope prema drugim kriznim područjima.
Cavo Dragone tvrdi da povlačenje dijela američkih kapaciteta ne mora stvoriti sigurnosni vakuum, pod uslovom da se provede postepeno i u dogovoru sa saveznicima.
Problem je što Evropa još nema dovoljno vlastitih kapaciteta za strateški zračni transport, precizne udare velikog dometa, elektronsko ratovanje te obavještajno praćenje i izviđanje. Upravo u tim oblastima NATO se u velikoj mjeri oslanja na SAD.
Zbog toga su članice 2025. godine dogovorile da do 2035. postepeno povećaju ukupna izdvajanja za odbranu i širu sigurnost na pet posto bruto domaćeg proizvoda. Najmanje 3,5 posto bilo bi namijenjeno osnovnim vojnim potrebama, dok bi do 1,5 posto išlo na infrastrukturu, otpornost, zaštitu mreža i odbrambenu industriju.
Komentar
Naslov o NATO generalu koji je „zaprijetio Putinu“ zvuči dramatičnije od onoga što je zaista rekao.
Ali poruka nije beznačajna. NATO otvoreno priznaje da ruski napad na Poljsku ili Baltik smatra realnim scenarijem za koji mora biti spreman.
Istovremeno, saveznički vojni vrh zna da Evropa još zavisi od američkih aviona, obavještajnih sistema i sposobnosti za dalekometne udare. Zbog toga upozorenje Rusiji nije samo pokazivanje snage, nego i pritisak na evropske države da ubrzaju naoružavanje.
Najopasniji dio cijele priče nije jedna izjava admirala. To je činjenica da najveće evropske vojske već ozbiljno računaju na mogućnost sukoba koji je do prije nekoliko godina djelovao gotovo nezamislivo.
Izvor: Kyiv Independent, NATO
