POLITIČKI ZEMLJOTRES U IZRAELU: Netanyahuova vlast na ivici pada!
Izrael je opet na ivici izbora. I to u najgorem mogućem trenutku: poslije rata, pod pritiskom javnosti, sa ranama od 7. oktobra, sa taocima, Gazom, Iranom, Hezbollahom i unutrašnjim političkim lomovima.
Knesset je dao početno odobrenje za raspuštanje parlamenta, što znači da bi zemlja mogla ranije na izbore, prije zakonskog roka 27. oktobra 2026. godine.
Narodski rečeno: Netanyahuova vlast još nije pala, ali joj se stolica ozbiljno klima.
Puklo tamo gdje ga je godinama držalo
Benjamin Netanyahu je godinama preživljavao zahvaljujući političkom instinktu i savezu s desnicom i ultraortodoksnim strankama. Ali sada mu se upravo taj oslonac pretvara u problem. Ultraortodoksni partneri su ljuti jer nije ispunjeno obećanje o zakonu koji bi njihovoj zajednici omogućio izuzeće od obaveznog služenja vojske.
A to pitanje u Izraelu danas nije sitnica. Dok hiljade ljudi služe vojsku, dok rezervisti mjesecima nose rat na leđima, dio stanovništva želi ostati van obaveze zbog vjerskog školovanja. Za mnoge Izraelce to više ne izgleda kao tradicija, nego kao nepravda.
Tu je Netanyahu uhvaćen u kliješta. Ako popusti ultraortodoksnima, razbjesnit će veliki dio javnosti. Ako im ne popusti, gubi ključne partnere. I tako čovjek koji je decenijama majstorski slagao koalicije sada gleda kako mu se ista ta matematika ruši pred očima.
Izbori ne znače automatski kraj Netanyahua
Ankete, prema Reutersu i Indexu, pokazuju da bi Netanyahuova desna koalicija teško osvojila većinu ako izbori budu održani sada. Ali tu postoji velika zamka: ni opozicija ne mora lako sastaviti vladu. Izrael je već ranije znao upasti u političke blokade, gdje svi viču “promjena”, a niko nema dovoljno ruku da stabilno vlada.
Zato ovo nije jednostavna priča
“Netanyahu odlazi”. Može izgubiti snagu, a opet ostati u prijelaznoj vladi. Može pasti, a opet preživjeti politički haos. U izraelskoj politici ništa nije gotovo dok se ne prebroje mandati i ne sastavi većina od 61 zastupnika.
Ali činjenica je jasna: ovo bi bili prvi nacionalni izbori nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine. To znači da bi se glasalo ne samo o ekonomiji i koalicijama, nego i o najvećem pitanju: ko je odgovoran za sigurnosni slom i ko može voditi zemlju poslije svega što se desilo.
Primjer je jednostavan. Kad kuća izgori, porodica se ne svađa samo oko toga ko će kupiti novi namještaj. Prvo se pita: ko je ostavio vrata otvorena, ko nije čuo alarm i ko sad ima plan da se kuća više ne zapali.
Izrael je danas upravo u toj fazi. Rat još baca sjenu na sve. Društvo je podijeljeno. Netanyahu je pod pritiskom.
Partneri ga ucjenjuju. Opozicija miriše šansu, ali ni ona nema čist put.
Zato su ovi mogući izbori mnogo više od obične smjene vlasti. Ovo je referendum o povjerenju poslije jedne od najtežih trauma u modernoj historiji Izraela.
Napomena: Parlament još nije konačno raspušten. Zakon mora proći dalju proceduru, a datum izbora tek treba biti dogovoren.
Izvori: Index.hr, Reuters, AP, Times of Israel, Financial Times.
