UN UPALIO CRVENI ALARM: Hormuz može gurnuti 45 miliona ljudi u glad!
UN upozorava na glad zbog Hormuza: kad se blokira more, glad stiže na njive
Ovo zvuči kao vijest iz dalekog rata, ali nije daleko koliko mislimo.
Hormuški tjesnac nije samo uski prolaz za tankere i naftu. Kroz njega ide ogroman dio svjetskih isporuka vještačkog đubriva i sirovina bez kojih nema normalne poljoprivrede. Zato je UN sada upalio crveni alarm: ako se prolaz ubrzo ne otvori za ključne pošiljke, desetine miliona ljudi mogle bi završiti u gladi.
Jorge Moreira da Silva, šef UNOPS-a i vođa UN-ove radne grupe za ovu krizu, upozorio je da bi dodatnih 45 miliona ljudi moglo biti gurnuto u glad i izgladnjivanje ako đubrivo ne prođe kroz Hormuz. Prema njegovim riječima, svijet ima samo nekoliko sedmica da spriječi veliku humanitarnu krizu.
Nije problem samo nafta, problem je hljeb
Kad običan čovjek čuje Hormuz, prvo pomisli na naftu i gorivo. I jeste, to je važan dio priče. FAO navodi da kroz Hormuz inače prolazi oko 20 miliona barela nafte dnevno, oko petina svjetskog LNG-a i do 30 posto međunarodno trgovane količine đubriva.
Ali ovdje je najopasnije upravo đubrivo: urea, amonijak, sumpor i druge sirovine.
Bez toga mnogi poljoprivrednici ne mogu dobiti normalan prinos. Ako nema đubriva, nema dovoljno pšenice, kukuruza, riže, povrća. Ako nema roda, cijene hrane skaču. A kad cijene skoče, najprije stradaju siromašni.
UN zato pokušava napraviti poseban mehanizam da makar brodovi s đubrivom i ključnim sirovinama mogu sigurno prolaziti. AP piše da američki i zaljevski saveznici guraju nacrt rezolucije u UN-u kojim se od Irana traži prekid napada na brodove, uklanjanje mina i omogućavanje humanitarnog koridora za pomoć, đubrivo i druge važne robe.
Kad veliki zatvore more, mali gube obrok
Ovo je lanac koji se brzo vidi. Rat zatvori more. Brodovi stanu. Đubrivo poskupi. Poljoprivrednik zasije manje ili slabije nahrani zemlju. Prinos padne. Hrana poskupi. Siromašna porodica izbaci jedan obrok dnevno.
To je kao kad domaćin ne može kupiti hranu za stoku ni sjeme za njivu. Danas izgleda kao problem jednog sela. Sutra cijela pijaca ima manje robe. Prekosutra cijena ode gore i svi pitaju: “Kako je hljeb opet poskupio?”
Zato ovo nije samo iransko-američka kriza. Ovo je svjetska kriza hrane u najavi. Najgore bi prošle zemlje u Africi i Aziji, ali ni Evropa ne bi ostala netaknuta. Jer globalno tržište hrane radi kao domino. Kad jedna velika karika pukne, udar dođe i do običnog kupca.
Najpoštenije rečeno: ne treba širiti paniku, ali treba shvatiti ozbiljnost. Masovna glad se ne desi odjednom. Ona počne blokadom, skupljim đubrivom, manjim prinosom i političarima koji misle da imaju vremena.
A priroda ne čeka diplomate. Ako se propusti sezona sjetve, ne možeš je vratiti konferencijom za medije.
Napomena: UN upozorava na mogući scenario ako blokada i prekid isporuka potraju. To ne znači da je masovna glad već nastupila, nego da se rizik brzo povećava.
Izvori: Slobodna Bosna, Guardian/AFP, FAO, AP News, Reuters.
