Trump drugima drži lekcije, a Amerika se bori s vlastitim raspadom
Donald Trump često govori o drugim državama kao da su problem svijeta: jedne su “propale”, druge “opasne”, treće “ne šalju najbolje ljude”, a neke, po njegovom riječniku, jednostavno ne zaslužuju američka vrata. Ali kad se pogledaju brojke o drogi, predoziranjima i društvenim problemima u samoj Americi, slika postaje mnogo složenija.
Amerika jeste velika sila. Ima vojsku, novac, tehnologiju i utjecaj. Ali Amerika ima i ogroman unutrašnji problem: milione ljudi zarobljenih u ovisnosti, porodice razorene fentanilom, gradove u kojima su beskućništvo, droga i mentalne bolesti svakodnevna slika.
Prema SAMHSA podacima za 2024. godinu, oko 48,4 miliona Amerikanaca starijih od 12 godina imalo je poremećaj povezan s upotrebom supstanci.
Trump je 2015. godine, govoreći o Meksiku, izjavio da ljudi koji dolaze iz te zemlje “donose drogu”, “donose kriminal” i da su “silovatelji”, dodajući da su “neki, pretpostavlja, dobri ljudi”. Takva izjava zvuči kao da problem dolazi samo izvana. Kao da je Amerika čista kuća, a neko drugi joj baca smeće preko ograde.
Ali nije baš tako jednostavno.
Da, fentanil i druge droge ulaze u SAD preko međunarodnih kriminalnih mreža.
Da, karteli imaju ogromnu ulogu. Ali droga ne opstaje samo zato što postoji ponuda. Opstaje i zato što postoji potražnja. A potražnja u Americi je ogromna. To znači da problem nije samo “tamo negdje preko granice”. Problem je i u američkom zdravstvu, siromaštvu, usamljenosti, farmaceutskim zloupotrebama, mentalnim krizama i sistemu koji mnoge ljude ostavi same kad im je najteže.
Kad vrijeđa druge, prešućuje vlastite rane
Trump je 2018. godine, prema Reutersu, zemlje poput Haitija i neke afričke države navodno nazvao vulgarnim izrazom “shithole countries”, što bi se narodski prevelo kao “rupetine” ili “bijedne zemlje”. Kasnije je 2025. govorio o “Third World Countries”, najavljujući trajno zaustavljanje migracija iz takvih zemalja, bez jasnog objašnjenja koje države tačno misli pod tim izrazom.
Drugim riječima, njegova poruka često glasi: “Oni su problem. Oni su opasnost. Oni ruše civilizaciju.”
Ali Amerika u isto vrijeme bilježi desetine hiljada smrti od predoziranja godišnje. Prema CDC-u, u SAD-u je 2024. registrovano 79.384 smrti od predoziranja drogom. To jeste pad u odnosu na 2023. godinu, i to značajan pad od 26,2%, ali broj je i dalje zastrašujući.
Posebno je strašno što su sintetički opioidi, među kojima je fentanil najpoznatiji, i dalje odnijeli 47.735 života u 2024. godini. To nije sitan problem. To je nacionalna rana.
Trump je 2025. pred Ujedinjenim nacijama rekao svjetskim liderima: “Vaše zemlje idu dođavola”, kritikujući migracije, zelenu energiju i politike drugih država. A onda je u februaru 2026. za Ameriku rekao da se vratila “veća, bolja, bogatija i jača nego ikad”.
Tu je politička slika jasna: drugima govori da propadaju, a svoju Ameriku predstavlja kao obnovljeno carstvo.
Prava istina je manje zgodna za govor
Problem je što stvarnost ne stane u jedan miting. Amerika može biti bogata i ranjena u isto vrijeme. Može biti vojno najmoćnija, a opet imati ulice pune očajnih ljudi. Može kritikovati druge države, a istovremeno ne znati kako da spasi vlastite građane od droge, depresije, siromaštva i beznađa.
Zato poređenje Trumpovih izjava s američkom krizom droga otkriva jednu važnu stvar: najlakše je ponižavati druge. Teže je priznati da i tvoja kuća gori.
Narodski rečeno: možeš ti cijelom komšiluku govoriti da su prljavi, ali ako se iz tvoje kuće dimi, prvo pogledaj vlastiti krov.
Zaključak: Trumpova retorika prema drugim državama često je oštra, ponižavajuća i jednostavna za publiku. Ali američka kriza droga pokazuje da nijedna država, pa ni najmoćnija, nema pravo glumiti moralnog sudiju svijetu dok se milioni njenih ljudi bore s ovisnošću, a desetine hiljada porodica svake godine sahranjuju svoje najbliže.
